Zbog čega nema hitne reakcije nadležnih institucija: Ko će spriječiti dalje unošenje nesigurnosti u BiH?
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je preksinoć niz spornih zaključaka koji predstavljaju direktan udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda potom je pokrenuo vitalni nacionalni interes što odlaže donekle primjenu usvojenih zaključaka.
Također, vrijedno je podsjetiti kako je Ustavni sud BiH već 2022. godine razmatrao ovakve aktivnosti RS-a. U tadašnjoj odluci odvajanje sigurnosnog i pravnog sistema RS-a proglašeno je neustavnim.
Ove činjenice ipak ne opravdavaju odsustvo adekvatne i hitne reakcije nadležnih institucija na poteze koji predstavljaju državni udar. Dakle, dok se jedni bave konstantnim tesitranjem granica i nastojanju prekoračenja ovlasti, drugi se ne usuđuju na adekvatno djelovanje u skladu sa svojim nadležnostima.
Osporiti se ne može da je na inicijativu Milorada Dodika NSRS, a prethodno i Vlada RS-a, povrijedila ustavni poredak BiH.
Osim procesuiranja odgovornih, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno članovi Željko Komšić i Denis Bećirović, mogli su zatražiti od Parlamentarne skupštine BiH proglašenje vanrednog stanja zbog opasnosti po ustavni poredak BiH. Međutim, Bećirović je jučer održao sastanak sa stranim predstavnicima u BiH te poslao saopćenje u kojem nam opet prodaje garante međunarodne zajednice, a čime se Komšić bavi za sada nije poznato.
Također, i visoki predstavnik Christian Schmidt mogao je, kao i više puta do sada, posegnuti za bonskim ovlastima i zaustaviti na vrijeme krizu u našoj državi. On je jučer pozvao na prekid aktivnosti koje ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i ustavno-pravni poredak BiH. Također, Schmidt je poslao i jasnu poruku institucijama BiH da koriste sve domaće pravne instrumenate za zaštitu ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Na naš upit do zaključivanja ovog teksta nismo dobili odgovore o aktivnostima niti Tužilaštva BiH niti OHR-a.
Profesor na Pravnom fakultetu i stručnjak za ustavno pravo Sedad Dedić navodi kako je NSRS postupio potpuno izvan svojih nadležnosti.
– Na isti način takvu vrstu odluka mogu donijeti i kantonalne skupštine. Entitet je administrativna jedinica u okviru ustavno-pravnog uređenja BiH i nema Narodna skupština nadležnost da odlučuje o zakonima na državnom nivou, funkcionisanju institucija, odlukama visokog predstavnika… To je potpuno izvan njihove nadležnosti.
Naravno, radi se o ozbiljnoj situaciji zbog toga što su takvi činovi, takvo neustavno ponašanje, jasne naznake državnog udara. Zbog toga je hitno da reaguju nadležne i pravosudne institucije. Da procesuiraju odgovorne, da adekvatno reaguju nadležne sigurnosne agencije. Dakle, da se uhapse odgovorni i da se spriječi dalje unošenje nesigurnosti i narušavanje mira u BiH – pojašnjava profesor.
Ističe i kako je važno naglasiti da je do ovakve eskalacije bilo moguće da dođe i zbog očito određenih propusta u trenutnom rukovođenju sigurnosnih agencija na nivou BiH.
– Uz činjenicu da imamo informaciju da je određeni broj policijskih snaga Mađarske na teritoriji BiH bez da sigurnosne agencije imaju informaciju o tome. Naravno, sljedeći ko mora da reaguje je visoki predstavnik zbog toga što je on dio pravnog sistema te upravo zbog ovakvih manjkavosti pravnog sistema BiH. Dakle, on je obavezan i nadležan da reaguje te stavi van snage od primjene sve neustavne odluke – kaže Dedić.
Na posljetku, dodao je, Ustavni sud je nadležan da djeluje.
– Važno je naglasiti i da imamo nastojanje Vučića da prenese određene nemire i fokus sa problema koje ima u Srbiji. Jedna činjenica je važna, to je da treba podsjetiti Vučića i Dodika da su ratni zločinci Slobodan Milošević i Radovan Karadžić bili mnogo veći formati, imali mnogo veću silu iza sebe i nisu uspjeli naštetiti hiljadugodišnjoj BiH. Pravna situacija je vrlo jasna – zaključio je.
