Nije sigurno da će Dodik izabrati egzil, a umjesto toga mogao bi nastaviti prkositi presudi i međunarodnoj zajednici, oslanjajući se na zaštitu paravojne policije
Šta se sve dešava iza kulisa u domaćoj politici, pitanje je na koje bi mnogo željeli znati odgovor. Britanski novinar Julian Borger, u tekstu za The Guardian, je objavio detalj koji pokazuje da je bjegunac pred bh. pravosuđem i predsjednik RS-a Milorad Dodik izgleda bio spreman da “se skloni” iz BiH.
Članovi elitne jedinice mađarske policije prešli su granicu u civilu, a uniforme su obukli tek po dolasku na odredište. Nakon što su stigli u Banju Luku, glavni grad entiteta Republika Srpska, fotografisani su u zelenim uniformama sa srpskim policajcima koji su nosili fantomke.
Zvanično, Mađari su došli kao instruktori, ali je njihova misija objavljena tek nakon što su lokalni mediji otkrili njihovo prisustvo. Suverena država Bosna i Hercegovina, odnosno njena vlast u Sarajevu, nije bila obaviještena da će oko 300 policajaca iz druge države preći granicu.
Tajming je bio ključan: Mađari su stigli uoči sudbonosnog, potencijalno eksplozivnog datuma. Dana 26. februara Milorad Dodik, vatreni predsjednik entiteta Republika Srpska, osuđen je na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije zbog secesionističkih poteza.
Dodik, koji entitet vodi od 2006. godine, osuđen je jer je ignorisao ovlasti visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, funkcije uspostavljene kako bi se osigurala provedba Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat 1992–1995. Visoki predstavnik tehnički ima vrhovnu vlast u zemlji – može nametati ili poništavati zakone i smjenjivati zvaničnike.
Prijetnje secesijom
Kao odgovor na presudu, Dodik je svojim pristalicama poručio da je osuda “besmislena” i pozvao ih da “budu veseli”. Dodao je da Bosna i Hercegovina više “ne postoji” te je, u očitom koraku ka secesiji, progurao entitetske zakone koji zabranjuju prisustvo državnih pravosudnih i policijskih organa na teritoriji RS-a. Iako je izjavio da neće podnijeti žalbu jer ne priznaje sud, rekao je da ne može spriječiti svoje advokate da to učine – što su oni i učinili, a žalba bi trebala biti razmatrana u narednim mjesecima.
Presuda i Dodikova reakcija predstavljali su trenutak kada je hronična disfunkcija BiH prerasla u ozbiljnu krizu koja bi mogla podijeliti Evropu. Pokazalo se i da će mađarski premijer Viktor Orbán, kada stvari postanu ozbiljne, podržati Vladimira Putina i njegove saveznike poput Dodika, a ne Bruxelles. Dodik, koji je čest gost u Moskvi, tamo je otputovao i ove sedmice – treći put od marta.
Autoritarni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić takođe redovno pruža podršku Dodiku u sukobu sa Sarajevom i zapadnim prijestonicama. Vučić je otišao u Banju Luku u znak solidarnosti, nakon, kako je rekao, “nezakonite i antidemokratske” presude. Njih dvojica su se ponovo sastali u Beogradu u ponedjeljak, dok je Dodik išao prema Moskvi.
Presuda i njen epilog pokazali su i da, tri decenije nakon rata u kojem je ubijeno više od 100.000 ljudi, osnovne podjele u BiH nisu prevaziđene. Malo ko očekuje povratak rata, ali zemlja ostaje potencijalno žarište sukoba u srcu Evrope.
Rat završen Dejtonskim sporazumom bio je užasan konflikt koji je vratio genocid u srce kontinenta. Sporazum je ove sedmice bio obilježen na NATO-ovom skupu u Ohiu, gdje je i potpisan. Iako je zaustavio ubijanja, Dejton je samo zamrznuo sukob – podijelivši državu na dva entiteta: Republiku Srpsku i Federaciju BiH.
Kritičari Dejtona isticali su da je nagradio etničko čišćenje. Taj zavoj koji je zaustavio krvarenje s vremenom se pretvorio u okov koji je spriječio razvoj funkcionalne države. Uspostavljen je višeslojni sistem vlasti koji pogoduje nacionalistima, paralizi i korupciji.
Otkako je došao na vlast, Dodik – kao predsjednik RS-a i lider SNSD-a – blokira reforme i evropske integracije prijetnjama secesijom i sukobom. No postoje signali da je politički sve slabiji: bosanski zvaničnici i strani diplomati u Sarajevu potvrdili su izvještaje mađarskih medija da su Orbánove paravojne snage bile u Banjoj Luci kako bi evakuisale Dodika ako bi se našao u bezizlaznoj situaciji.
To se još nije dogodilo, ali stručnjaci kažu da je Dodikov odlazak realna mogućnost: prethodnih mjeseci, njegova porodica je kontaktirala visokog zapadnog zvaničnika radi pregovora o uslovima za odlazak, saznaje The Guardian.
Ali nije sigurno da će Dodik izabrati egzil. Umjesto toga, mogao bi nastaviti prkositi presudi i međunarodnoj zajednici, oslanjajući se na zaštitu paravojne policije. Za samu BiH, takvo stanje je prepuno rizika. “Ovo je najozbiljniji trenutak za BiH od 1995.”, rekao je politički analitičar Jasmin Mujanović. “Ova kriza može završiti samo njegovim hapšenjem ili bijegom.”
Predaj se
U aprilu je pokušan njegov pritvor nakon što je usvojen zakon koji je čak i po Dodikovim standardima bio ekstreman. Tužilaštvo BiH tada je izdalo potjernice za njega i još dvojicu funkcionera, a šest sedmica kasnije u Istočnom Sarajevu došlo je do sukoba kada su policajci RS-a spriječili pripadnike SIPA-e da ga uhapse. SIPA se povukla.
Presuda po žalbi očekuje se najkasnije do kraja godine, vjerovatno već ljeti. Ako bude potvrđena, zabrana obavljanja funkcije stupit će na snagu, što bi moglo dovesti do novih predsjedničkih izbora u RS-u i potencijalne pobjede opozicije spremne da sarađuje preko etničkih granica i oživi evropski put BiH.
Takođe bi moglo doći do novog, odlučnijeg pokušaja njegovog hapšenja, a BiH bi mogla zatražiti podršku evropske mirovne misije EUFOR.
“Jedina nepoznanica je hoće li Dodik prihvatiti presudu i napustiti predsjedničku palatu”, kaže Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH i visoki funkcioner opozicione PDP. “Ili će odbiti da se povuče? Mislim da niko ne zna šta će on učiniti.”
Dodao je: “Mislim da je BiH na prekretnici.”
Visoki predstavnik Christian Schmidt, bivši njemački ministar, i dalje tvrdi da se radi o političkoj, a ne sigurnosnoj krizi.
“Kako riješiti ovakvu krizu bez eskalacije? To zahtijeva mnogo diplomatije i tihe komunikacije”, rekao je Schmidt, ali je dodao: “Ne vidim da Dodik ispunjava kriterije odgovornog političkog lidera.”
Prošle sedmice Schmidt je izvijestio Vijeće sigurnosti UN-a o pogoršanoj situaciji i pozvao na međunarodno djelovanje kako bi se spriječila katastrofa. Znakovi s tog sastanka nisu bili ohrabrujući – ruska delegacija je napustila salu dok je Schmidt govorio, a srpska članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, stigla je u New York kako bi ga napala, dovela u pitanje njegov legitimitet i optužila za “diktaturu” i “represiju”.
Na nivou EU-a, reakcije su bile ograničene. Mađarska je do sada blokirala sankcije protiv Dodika, uz podršku Hrvatske.
Finansijski pritisak na Dodika, ipak, raste. SAD, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija već su uvele sankcije. Nada da će Trumpov povratak u Bijelu kuću dovesti do njihovog ukidanja nije se ostvarila; nova američka administracija pokazuje malo interesa za Bosnu.
Ako žalba ne uspije, Crnadak mu savjetuje isto što je Dodik nekad savjetovao ratnim liderima bosanskih Srba koji su bježali od Haškog tribunala: predaj se.
“Ono što sada radiš direktno šteti srpskom narodu i RS-u,” rekao je Crnadak. “Ako voliš svoj narod, idi na sud i bori se za svoju nevinost.”
