U okviru proljetnog zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu, održan je panel posvećen 30. godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma – ključnog dokumenta kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.
Na panelu je govorio i visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, koji je istaknuo da je ključni uspjeh Dejtonskog mirovnog sporazuma to što je donio mir Bosni i Hercegovini nakon ogromne patnje kroz koju su prošli njeni građani.
Schmidt je, međutim, ukazao i na potrebu da se otvori rasprava o mogućim promjenama Ustava BiH, kako bi se država dodatno osnažila i prilagodila savremenim izazovima.
“Ja ne bih upoređivao ovu situaciju s Ukrajinom ili drugim mjestima, jer je Dejtonski sporazum živi dokument. Originalni Dejtonski sporazum podrazumijevao je da će se na njemu dodatno raditi, uključujući i Aneks IV, odnosno Ustav Bosne i Hercegovine, gdje smo, između ostalog, imali i jedan amandman o nediskriminaciji – ne samo u slučaju Sejdić-Finci, već i u vezi s drugim relevantnim dokumentima.”
Istakao je da moramo mijenjati stvari zbog toga što neki ljudi poput Jakoba Fincija ili predstavnika jevrejske zajednice ne mogu biti kandidati za predsjedništvo BiH.
“Ako BiH želi biti članica Europske unije, onda mora prilagoditi svoje osnove i svoja pravila u smislu da osigura ne diskriminaciju u skladu sa odlukama suda u Strazburu. Trebaju promjene, ali ne trebamo iznova potpuno imati novi Ustav, već tražiti neke dobre kompromise u duhu onog što je pronađeno kao kompromis ovdje u Daytonu”, kazao je Schmidt.
