Nakon javnih prijetnji Dodika i Viškovića da će neposlušnim sudovima i tužilaštvima u RS ukinuti finansiranje, sada se u jednom disciplinskom postupku nagovještava da je sudijama i tužiocima sugerisano i da prestanu komunicirati s krovnim državnim pravosudnim tijelom. Detektor nije mogao pronaći primjere gdje je prekinuto finansiranje, ali su sudije i tužioci, u nizu nezvaničnih razgovora i odbijenih poziva, atmosferu unutar entitetskog pravosuđa nazvali “delikatnom”.
Mirjana Hrustić, sutkinja Osnovnog suda u Derventi, kazala je u četvrtak, 15. maja 2025. godine, pred prvostepenom disciplinskom komisijom koja ispituje njenu odgovornost zbog kašnjenja u odlučivanju u predmetima da je na ročište došla “na rizik” i tražila da joj se dolazak prizna kao olakšavajuća okolnost.
Iznoseći svoju odbranu, kazala je da je ranije dobila e-mail u kojem je nosiocima pravosudnih institucija rečeno da ne “komuniciraju sa VSTV-om i da ga ne smatraju validnim”.
Ovo je prvo javno priznanje da postoje i drugi direktni pritisci na sudije i tužioce u RS, nakon niza pokušaja pritisaka i prijetnji prekidom finansiranja koje su entitetski predsjednik i premijer ponavljali proteklih sedmica poslije osuđujuće prvostepene presude Miloradu Dodiku. Dodik je ranije tražio da entitetsko pravosuđe radi prema nedavno usvojenim zakonima koje je poništio Ustavni sud.
Detektor je kontaktirao sve sudove i tužilaštva u RS, i prema odgovorima dvije trećine njih, finansijsko uslovljavanje još uvijek nije ispunjeno u stvarnosti i oni i dalje dobijaju novac iz entitetskog budžeta. Ali u sudovima i tužilaštvima nisu spremni javno govoriti o pritiscima s kojima se suočavaju i kako to utiče na njihov rad.
Sutkinja Hrustić nakon ročišta nije pristala zvanično govoriti za Detektor.
Navela je, kao i najmanje deset drugih sudija i tužilaca iz RS koje je Detektor kontaktirao, da svoj posao obavlja profesionalno i nezavisno, i da pritisci ne utiču na njihov svakodnevni rad.
Ali, u nezvaničnim razgovorima, većina atmosferu u sudovima i tužilaštvima naziva “delikatnom”.
Jedan sudija osnovnog suda iz istočnog dijela RS rekao je da bi razgovor o pritiscima mogao “dovesti u nezgodnu situaciju moj sud”, dok je odbijao razgovor.
Atmosferu je “delikatnom” opisao predsjednik jednog suda iz RS dok je odbijao govoriti o ovoj temi, uz opravdanje da bi tako mogao ugroziti svoje uposlenike. Situacija jeste delikatna, ali nas to ne sprečava da svoj posao radimo profesionalno, kazao je sudija.
Niz drugih sudija i tužilaca odbili su razgovor tvrdeći da i dalje rade svoj posao i da se ne obaziru na političke pritiske.
Samo je jedan nosilac pravosudne funkcije u RS, od više od deset njih koje je kontaktirao Detektor, pristao govoriti javno.
“Mi obavljamo svoj posao kao što smo i dosad obavljali, i normalno funkcionišemo”, navela je Živana Bajić, predsjednica Udruženja tužilaca u RS-u, u razgovoru za Detektor, dodajući da joj nije poznato da je i jednom tužiocu ukinuta plaća.
Ovaj razgovor vođen je dva mjeseca nakon što su vlasti RS objavile da će institucijama i pojedincima koji ne poštuju Zakon o neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija u BiH ukinuti finansiranje.
“To nije utjecalo na naš rad i mi radimo naš posao. Obavljamo svoje poslove bez obzira na to što se dešava”, navela je Bajić, dodajući kako ima saznanje da ove odluke ne utječu ni na druge tužioce.
Zakon o neprimjenjivanju Zakona o Državnom sudu i tužilaštvu, te Visokom sudskom i tužilačkom vijeću je Narodna skupština usvojila u februaru ove godine, nakon čega ga je Ustavni sud BiH privremeno stavio van snage.
Odgovori 22 pravosudne institucije iz RS-a na upite Detektora ukazuju da do obustave finansiranja nije došlo. Na upite nije odgovorilo deset pravosudnih institucija.
Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), krovne pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini, za Detektor su potvrdili da nemaju saznanja o postojanju obustave finansiranja pravosudnih institucija u RS.
Sanin Bogunić, predsjednik ove institucije, nije odgovorio na pitanje kako zaštititi sudije i tužioce, navodeći kako su stavovi Vijeća jasni.
Bogunić je, na Konferenciji sudija i tužilaca održanoj u Neumu u aprilu ove godine, pozvao na nezavisnost pravosudne institucije, navodeći da je potrebno jasno i odlučno poručiti da sudovi i tužilaštva neće biti alat u rukama bilo koga.
Kazao je da je odgovorno i odlučno liderstvo, usmjereno na građane, potrebno više nego ikada.
“Naša je obaveza da budemo brana svakoj vrsti političkog uticaja i da očuvamo nezavisnost kao osnovu povjerenja javnosti u rad pravosuđa”, naveo je Bogunić.
Ovakav stav imaju i drugi sagovornici Detektora, koji odluke vlasti RS vide kao direktan pritisak na sudije i tužioce.
“Dodikova vlast ima hiperprodukciju tih zakona koji služe za politički pritisak, ali se ne primjenjuju”, kaže Esad Fejzagić, bivši sudija, i dodaje kako je šteta što finansiranje svih pravosudnih institucija ne ide s državnog budžeta.
“Ovdje je očigledno bila namjera pritiska”, kaže on.
Slično mišljenje dijeli i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, iz koje navode kako je svaki pokušaj vršenja pritiska ili zastrašivanja pravosuđa veoma problematičan, neprihvatljiv i opasan.
Nametanje finansijskih ili drugih uslova u svrhu utjecaja na ponašanje pojedinačnih sudija ili tužilaca, ili u svrhu prisiljavanja na institucionalno poštivanje odluka kojima se podriva uspostavljeni pravni poredak, vide kao pritisak u OSCE-u.
“Takvo djelovanje predstavlja oblik direktnog političkog pritiska i direktno je u suprotnosti s principima nezavisnosti pravosuđa i vladavine prava. Slabljenje pravosudnog sistema i podrivanje odgovornosti omogućava političkim akterima da djeluju nekažnjivo”, navode iz ove međunarodne organizacije.
Nosioci pravosudnih funkcija s kojima je razgovarao Detektor tvrde kako ih ovakvo postupanje ne ometa u njihovom radu, te da ne bi ugrozili svoj ili rad svojih kolega zbog retorike političara.
Odluka kojom je Ministarstvu pravde naloženo da prati rad pravosudnih institucija kako bi se moglo odrediti kojoj ukinuti finansiranje, donesena je nakon što je Ustavni sud BiH zakone kojima se zabranjuje djelovanje Državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH te SIPA-e na području RS privremeno stavio van snage.
Milorad Dodik je potpisao ukaze o njihovom proglašenju i oni su 6. marta 2025. godine stupili na snagu.
Arben Murtezić, bivši direktor federalnog Centra za edukaciju sudija i tužilaca (CEST), nada se da dodatne optužbe sudova i tužilaštava u javnosti neće utjecati na percepciju javnosti. Ona je godinama veoma loša.
Murtezić kaže kako postojeći zakonski okvir omogućava nezavisnost pravosuđa, a on je upravo taj koji se narušava. Retorika i odnos prema pravosuđu se mijenjaju nagore, a najave blokiranja finansiranja i dislociranja sudova od strane onih koji zaista imaju instrumente jesu daleko ozbiljnije, smatra on.
Iako navodi kako bi u slučaju obustave finansiranja trpjeli građani, te da za njega ne postoji pravni osnov, Murtezić kaže kako su pravna nesigurnost i ekonomska šteta realne i izvjesne posljedice nastavka ovakvih aktivnosti.
“Finansiranje koje, naravno, ne može biti samostalno, može biti slaba tačka u ovakvim okolnostima i tu bi trebale postojati neke zakonske garancije, primjerice, propisan obavezan dio budžeta i slično, ali to u ovom trenutku nije realno. Međutim, treba uvijek ponavljati da se pravosuđe finansira prije svega radi građana”, kaže Murtezić.
Na sjednicama krovne pravosudne institucije nije se raspravljalo o stanju u RS, ali je istaknuto kako Vijeće pruža podršku kolegama iz RS-a. Za Detektor iz Vijeća poručuju kako sudovi i tužilaštva trebaju dosljedno promovirati temeljna načela vladavine prava, pri čemu posebno ističu da je pravosuđe treći, nezavisni stup vlasti, čija se nezavisnost mora u potpunosti poštovati i štititi.
“Svaki oblik pritiska na rad pravosudnih institucija smatramo neprimjerenim”, navode iz ove institucije i dodaju kako od svih očekuju da u svom radu postupaju u skladu sa Ustavom BiH, važećim zakonodavnim okvirom te profesionalnim i etičkim standardima.
“Nezavisno i nepristrano odlučivanje predstavlja temelj njihovog djelovanja”, kaže Vijeće i dodaje kako su u stalnom kontaktu s pravosudnim institucijama te da im pružaju punu podršku u osiguravanju nezavisnosti i zakonitog postupanja.
Iz Ministarstva pravde RS nisu odgovorili na upit da li je sačinjen spisak institucija kojima treba ukinuti finansiranje, a iz Ministarstva finansija da li je ijednoj finansiranje ukinuto.
Detektor nije dobio komentar Radovana Viškovića, predsjednika Vlade, niti Miloša Bukejlovića, ministra pravde RS.
