Nakon što se svi sudionici vrate, moraće da se suoče sa rješavanjem krize i, ubijeđen sam u to, u tim rješenjima neće učestvovati Milorad Dodik, kaže bh. novinar Slobodan Vasković
Bh. novinar Slobodan Vasković prokomentarisao je dešavanja u američkom gradu Daytonu, gdje je ovih dana upriličen niz događaja povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Vasković je komentarisao različita mišljenja zvaničnika iz naše zemlje kazavši da je to pokazatelj kontinuiteta nepostojanja zajedničke vanjske politike.
Kada je riječ o porukama zvaničnika iz RS-a, koji su dešavanja u Daytonu predstavili kao “zaokret američke politike prema BiH”, Vasković ima dijametralno suprotno mišljenje i otkrio je informacije, pozivajući se na svoje izvore, koje de facto demantuju izjave zvaničnika iz ovog bh. entiteta
U nastavku prenosimo njegovu analizu:
U Dejtonu je održana međunarodna konferencija povodom tridesete godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. U okviru te konferencije držano je i poljećno zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO.
Očekivano, u BiH stižu vijesti koje se poklapaju sa interesima teško sukobljenih strana u najvećoj poslijeratnoj krizi u BiH: Dodikovi mediji emituju one koje njima odgovaraju; Mediji sarajevske “Trojke” ono što ide njima u prilog…
I u Dejtonu je BiH, standardno, nastupila potpuno razjedinjeno, sa potpuno suprotstavljenim stavovim članova Predsjedništva BiH, ministra inostranih poslova BiH i drugih.
Kontinuitet nepostojanja zajedničke spoljne politike, izvjesno, nije promakao ni drugim sudionicima ovog velikog skupa od kojih, u dobroj mjeri, zavisi kako će država BiH dalje da se kreće.
Ako se pažljivo iščitaju sve te brojne izjave kojima nas zatrpavaju sa svih strana, može se zaključiti da se u Dejtonu nije desilo ništa epohalno, niti je bilo koja od ključnih država Zapada promijenila svoje stavove o potrebi opstanka BiH.
Ni izjave Kristofera Landaua, visokog funkcionera SAD-a, nisu donijele nikakav snažan zaokret u politici SAD prema BiH, ako su ga uopšte donijele.
Landau, između ostalog, i dalje traži uskađenost politika zemalja EU i SAD-a, što je jedna od njegovih ključnih poruka.
Sve u svemu, u Dejtonu se nije desilo nikakvo čudo na osnovu kojeg bi lokalni akteri iz BiH mogli isticati da su potvrdili svoje politike koje su gotovo razvalile državu do kraja.
Nakon što se svi sudionici vrate, moraće da se suoče sa rješavanjem krize i, ubijeđen sam u to, u tim rješenjima neće učestvovati Milorad Dodik.
Najvažnije od svega, prema mojim izvorima iz Dejtona, jeste činjenica da SAD ostaje u NATO i nastavlja da podržava Alijansu.
To će, kako moji sagovornici tvrde, značiti dodatni pritisak na BiH da što prije uđe u NATO. Na tome će posebno insistirati države EU, jer na takav način se najlakše čuva cjelovitost BiH.
Bitno je naglasiti i da je OHR dobio podršku, što je bilo i očekivano.
Da SAD prepuštaju brigu EU oko BiH svjedoči i podatak da još uvijek nije imenovan novi ambasador niti se zna kada će do toga doći.
To, praktično, znači da ambasada SAD neće biti najisturenija u smirivanju krize u BiH, ali i da čvrsto stoji iza Velike Britanije kojoj je prepustila tu ulogu, zajedno sa Njemačkom i Francuskom. Non-pejper Njemačke i Francuske je ključni papir po kojem će se dalje odvijati dešavanja u BiH, napisao je Vasković
