Advokati predsjednika RS-a naširoko su obrazložili zašto on treba biti oslobođen, a Tužilaštvo BiH traži duži zatvor
Presuda predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku još nije konačna. Onom prvostepenom, izrečenom u februaru, Dodik je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Dakle, ukoliko presuda bude pravosnažna, Dodiku će biti zabranjeno obavljanje svih funkcija. Krivice je oslobođen Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a.
Kriv je OHR
Dodik je otišao toliko daleko da je prijetio raspadom države ako bude osuđen. Presuda je stigla, pa i izjave da se na nju neće žaliti. A onda su stigli papiri – uredno podnesena žalba, potpisana i poslana. Dakle, ne priznaje Dodik ni visokog predstavnika, ni sutkinju, ni Sud Bosne i Hercegovine, ni presudu, ali evo žalba – da se nađe, za svaki slučaj. A onda pravdanje. Eto, htio je ispuniti želju advokatima…
– Čujem da neki pogovaraju da imaju moje ovlaštenje, pisano dato. Da, imaju. Ako oni žele da pokažu apsurdnost tog procesa, neka izvole, nek’ rade šta hoće, ali ja nit’ želim, nit’ hoću više da idem tamo, poručio je Dodik, (ne) znajući da više nije u obavezi da dolazi na Sud?!
A dok se dolazilo, bilo je svega. Kolone crnih vozila, aplauzi, transparenti, harmonikaši, pristalice koje su ponavljale iste fraze, političke poruke koje su zvučale više kao prijetnje nego odbrana… Ali, eto ti sad – više ne mora da dolazi. Apelacioni postupak pred Sudom BiH može proći i bez Dodika.
– Zakonom je propisano da nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obaviješteni ne sprečava održavanje sjednice vijeća, rečeno nam je u Sudu BiH, koji je zaprimio žalbe Tužilaštva BiH i odbrane Dodika.
– Moramo da ispunimo tu obavezu zbog obraćanja međunarodnim sudovima, poput onog u Strasbourgu, a to je da iskoristimo sva sredstva pred domaćim zakonodavstvom. To je jedini razlog zbog kojeg se obraćamo Sudu u Sarajevu, ne očekujući ništa dobro, poručio je advokat Goran Petronijević.
Dodikovi advokati su, navodno, ispisali žalbu na oko 70 stranica. Uvid u žalbu nismo imali, ali prema onome što smo uspjeli saznati, držali su se matrice iz završnih riječi – da je visoki predstavnik Christian Schmidt nelegalno izabran, da kao takav nije mogao donijeti izmjene Krivičnog zakona BiH, da je dužnost predsjednika RS-a da potpiše ukaz…
Prema žalbi koju su poslali Sudu, a u koju je Raport imao uvid, tužioci Tužilaštva BiH traže i dužu kaznu zatvora za Dodika i duže trajanje zabrane političkog djelovanja. Podsjećamo da je u završnim riječima Tužilaštvo tražilo deset godina zabrane i zatvorsku kaznu bližu maksimalnoj, što je u ovom slučaju pet godina. Tužilaštvo u žalbi traži i osuđujuću kaznu za Lukića.
Ovo su sudije koje će (pre)suditi Dodiku. U Apelaciono vijeće Suda BiH imenovane su sudije Staniša Gluhajić, Amela Huskić i Hilmo Vučinić. V. d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić već negoduje.
– Protiv Vučinića je Udruženje porodica civilnih žrtava rata iz Višegrada podnijelo prijavu VSTS-u BiH u kojoj se, između ostalog, navodi da je sudio pristrasno bez dokaza, a sve s ciljem satanizacije Srba, kaže Nuždić.
Zakazivanje ročišta na kojem se izjavljuju žalbe zavisi od složenosti i obima predmeta, preopterećenosti Suda i mogućnosti da se sastane Vijeće. Na upit Oslobođenja da li je zakazano ročište za žalbe na presudu Dodiku i Lukiću, iz Suda BiH su odgovorili da će o datumu i vremenu javne sjednice Apelacionog vijeća javnost biti blagovremeno upoznata, a informacije o istom će biti, kao i u svim drugim predmetima, dostupne i putem kalendara suđenja. Napominju da Vijeće apelacionog odjeljenja odluke donosi u razumnom roku.
Pravni put
Drugostepena presuda je pravosnažna, ali na nju će se još sačekati, a onda…?
– Ukoliko se desi da je Tužilaštvo ili da je Dodik nezadovoljan, imaju mogućnost da se obrate Ustavnom sudu BiH, koji će u BiH donijeti konačnu odluku što se tiče ovog krivičnog predmeta. Ukoliko Dodik bude nezadovoljan tom odlukom, ima pravo da se obrati Europskom sudu za ljudska prava koji će onda donijeti konačnu odluku, ali samo u pogledu toga da li mu je eventualno prekršeno pravo na fer i pravično suđenje, kaže Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo.
Podsjećamo, kazna zatvora do godine se, na zahtjev osuđenog, može zamijeniti novčanom.
