Analizirajući trenutnu društvenu situaciju, psiholog i profesor u mirovini Žarko Korać za DW ističe da je ovo težak trenutak za proteste, da su i studenti i profesori pod velikim pritiskom, ali da nema dojam da je studentska energija “splasnula”.
Zbunjenost zbog iznenadnog početka nastave, razočaranje u odluke profesora i čekanje na poteze vlasti. Tako se mogu sažeti odgovori studenata s kojima smo razgovarali o sada već sve izvjesnijem početku nastave na velikom broju fakulteta u Srbiji, piše Deutsche Welle.
Šest mjeseci od njihovog početka, protesti su dobili političku artikulaciju. Studenti su zatražili raspisivanje parlamentarnih izbora i započeli formiranje izborne liste, prebacivši time “lopticu u dvorište” vlasti. A tamo kažu – izbori u narednih godinu i pol dana. Možda.
Akademska zajednica, reklo bi se, nema toliko vremena za čekanje. I dok provučičevski studenti, tzv. Ćaci, u Pionirskom parku prijete da će stupiti u štrajk glađu ako nastava na svim fakultetima ne počne 1. juna, kao glavno pitanje nameće se ono koje, čini se, muči sve strane: imaju li blokade fakulteta u trenutnoj situaciji još uvijek smisla?
Nakon podrške, “nož u leđa”
„Ako se nakon svega stvari jednostavno nastave normalno odvijati, slijedi veliko kolektivno razočaranje.“
To kaže jedna studentica beogradskog Fakulteta organizacijskih znanosti (FON) za DW. Njezin fakultet nedavno je započeo asinkroni model nadoknade nastave, tj. objavljivanje materijala na online-platformama.
FON je jedan u nizu fakulteta u Srbiji koji su započeli neki oblik nadoknade nastave, a studenti napominju da ih je iznenadna odluka Nastavno-znanstvenog vijeća zatekla i razočarala.
Plenum tog fakulteta glasao je protiv bilo kakvog oblika početka nastave, kaže za DW jedan student. Ipak, u znak solidarnosti i podrške profesorima “koji mjesecima protivzakonito ne primaju redovite plaće“, značajan broj studenata želio je podržati takav model nastave. Na kraju su, kako kaže, revoltirani zbog odluke koja je donesena bez njihova znanja, studenti FON-a glasali protiv tog modela.
Ta odluka fakulteta, kažu njegove kolegice, stvorila je nepovjerenje kod studenata. “Dekan i uprava fakulteta navodno su bili na našoj strani. Sada im više niko ne vjeruje, niti smatra da možemo pronaći zajedničko rješenje“, govore studentice FON-a.
Je li vrijeme za povratak u klupe?
I dok se mnogi pitaju do kada će moći izbjegavati online-nastavu bez posljedica, a drugi poručuju da “niko nije umoran”, i iz redova pristaša studentskih blokada sve se češće može čuti da je vrijeme za povratak u klupe.
“Sve ovo predugo traje. Najveći problem je što nema vremenskih okvira i sve je neizvjesno. Smatram da se treba boriti, ali bojim se da nakon ovoliko vremena i uz prijetnju gubitkom godine, ovo nije najadekvatniji način borbe“, objašnjava za DW Aleksandar, student Beogradskog univerziteta.
“Jesu li nam potrebne promjene? Da, ali je li i po cijenu toga da sve ‘propadne‘ i da imamo veće posljedice nego sada? Mislim da ne.“
Iako blokade fakulteta i dalje vidi kao najbolji način za vršenje pritiska, i studentica FON-a smatra da je bez šire podrške društva njihova žrtva gotovo uzaludna.
“Blokada fakulteta je jedini preostali način na koji studenti mogu pokušati barem donekle utjecati na vlast. S druge strane, smatram da smo u fazi koja je odavno prerasla mogućnosti samo studentske borbe i organizacije. Da bi došlo do promjene, sve mora stati. Studenti to ne mogu sami, a subjektivan osjećaj je da ostatak društva nije spreman pružiti im odgovarajuću podršku“, kaže ona.
Različita mišljenja i među profesorima
Unatoč negodovanju studenata koji i dalje blokiraju zgradu fakulteta, Ekonomski fakultet u Beogradu (EKOF), uz suglasnost Studentskog parlamenta, započeo je s online-nastavom. Dekanica Žaklina Stojanović ističe za DW da je “moralo biti poduzeto sve kako bi se spasila školska godina“.
“Moram reći da postoje i studenti koji iz različitih razloga ovu školsku godinu žele završiti, što ne umanjuje zahtjeve koje su studenti u blokadi iznijeli“, objašnjava Stojanović.
Ona napominje da je “nejasan cilj blokade univerziteta“ i da je na duže staze to borba koja “nema osnovu koja bi vodila nekoj održivosti”.
“U suštini, imajući u vidu da su studenti iznijeli zahtjeve političke prirode, Nastavno-naučno vijeće odlučilo je da u ovom trenutku ne može podržati ono što je zakonom zabranjena aktivnost na fakultetu, odnosno univerzitetu“, rekla je dekanica EKOF-a.
S druge strane, profesor FON-a i član Stranke slobode i pravde Vladimir Obradović smatra da svaka odluka donesena bez saglasnosti studenata u blokadi dovodi do “narušavanja jedinstva među profesorima, studentima i u akademskoj zajednici općenito“. On smatra da je njegov fakultet morao postupiti drugačije.
“Odnosi međusobnog povjerenja su narušeni. Dio profesora je prije donošenja odluke o nadoknadi nastave, u okviru mješovitih radnih grupa, radio na pronalasku zajedničkog rješenja. Uprava fakulteta to je zanemarila i predložila rješenje koje nije bilo dogovoreno. Sada dijalog, u tom obliku, više ne postoji“, ističe Obradović za DW.
“Srbija je u ozbiljnoj krizi i Vučić nema namjeru riješiti je”
Analizirajući trenutnu društvenu situaciju, psiholog i profesor u mirovini Žarko Korać za DW ističe da je ovo težak trenutak za proteste, da su i studenti i profesori pod velikim pritiskom, ali da nema dojam da je studentska energija “splasnula”.
“Cijeli ovaj štrajk je velikim dijelom pao na profesore, koji već četvrti mjesec ne primaju plaću. Oni moraju od nečega živjeti i ovo je težak životni trenutak za njih. Zato se polako pojavljuje podrška online nastavi“, kaže Korać.
I dok studenti Prometnog fakulteta u Beogradu s kojima smo razgovarali poručuju da žele nastaviti studiranje, “ali u državi u kojoj će se cijeniti znanje i diploma, što nije moguće ako se ne raspišu izbori“, Korać napominje da se otvara novo pitanje – “što će biti ako Vučić uopće ne želi raspisati izbore?“
“Srbija je u ozbiljnoj krizi i on ju nema namjeru riješiti, jer mu je jedini cilj ostati na vlasti. Pokušava ukinuti samostalnost univerziteta, ali mislim da prekid štrajka nije rješenje. Ništa ne garantuje da će univerzitet zadržati samostalnost i ako prekinu blokade. Zato smatram da u ovome treba ustrajati“, zaključuje Žarko Korać, piše Deutsche Welle.
