KOLEGE IZ EVRPSKOG PARLAMENTA SE OGRAĐUJU OD NJE: “Izjave Željane Zovko su zabrinjavajuće i neprihvatljive!”

Pokušaji delegitimizacije Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, kao i izjave da ova država “mora” imati federalni politički sistem su neprihvatljivi. Oni niti smiruju tenzije niti pomažu ovoj balkanskoj državi na europskom putu, kazali su eurozastupnici za Al Jazeeru Balkans.

Povod njihovim komentarima su izjave hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Željane Zovko koja je u svojim posljednjim istupima visokog predstavnika Christiana Schmidta nazvala “neizabranim” (što je kasnije pokušala ublažiti riječima da je on tu imenovan, ali ne od strane građana), te izričito pozvala na federalizaciju BiH, u vrijeme kada lider bh. entiteta RS Milorad Dodik koristi ako ne isti, onda jako sličan i srodan rječnik.

Zovko je tokom zasjedanja Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta u Briselu prošlog mjeseca pozvala komesarku za proširenje EU Martu Kos da hitno posjeti BiH i komentirala rad ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića za koga je rekla da “insistira od neizabranog visokog predstavnika da nametne nominaciju ministra u Vladi Borjane Krišto”.

“U BiH imamo napade na Ustav od strane ministra vanjskih poslova koji insistira od neizabranog Visokog predstavnika da nametne ministra u njenoj Vladi. Pitam se koga mi to finansiramo u BiH – samo Ured visokog predstavnika, ili treba da jačamo i lokalnu administraciju koja bi trebala raditi svoj posao”, kazala je Zovko.

Matjaž Nemec, zastupnik Europskog parlamenta iz Slovenije, za Al Jazeeru je kazao kako ove izjave vidi prvenstveno kao “dio šireg trenda gdje rad Europskog parlamenta, kada su u pitanju izvještaji o napretku zemalja kandidata, (pre)često iskorištavaju europski politički predstavnici susjednih zemalja”.

“Izjave o tome da BiH ‘mora’ imati federalan politički sistem, kao i pokušaji delegitimizacije Ureda visokog predstavnika, su neprihvatljive. Bilateralne težnje i nacionalne ambicije država članica nemaju mjesta u procesu proširenja EU koji mora biti zasnovan na jasno postavljenim Kopenhaškim kriterijima. Cijeli lijevi centar u Europskom parlamentu čvrsto stoji iza ovoga”, kazao je on i dodaje da, kao pregovarač Socijaldemokrata (S&D) za izvještaj EP o napretku BiH koji je nedavno usvojen u odboru, “mogu reći da smo u tome uspjeli ove godine”.

“Uprkos pojedinačnim pokušajima da se proguraju nacionalne agende, pred nama je uravnotežen tekst koji odražava političku i društvenu sliku u zemlji. O političkom sistemu i ustavnom poretku BiH mogu odlučivati isključivo njeni građani te njihovi izabrani predstavnici.”

Ističe i kako je uloga zastupnika u EP prvenstveno da podrže političko vodstvo BiH u pronalaženju konsenzusa i političke volje za provođenje i implementaciju potrebnih reformi u procesu pristupanja EU.

“Lično rješenje za podijeljeni politički pejzaž u BiH vidim upravo u članstvu u Uniji, gdje će se tvrdi stav opasnih političkih stranaka ublažiti. Postat će manje relevantan”, dodaje slovenski političar i kaže kako pristup EU ka trenutnoj krizi u BiH mora biti diplomatski, ali iznad svega aktivniji, odlučniji i čvršći.

“Moramo iskoristiti sve opcije koji su nam dostupne da podstaknemo bh. političare ka ponovnom otvaranju dijaloga, a naročito moramo paziti na autokratske, separatističke i proruske tendencije koje dolaze iz krugova Milorada Dodika i Stranke nezavisnih socijaldemokrata. S druge strane, ni EU nema čarobni štapić: rješavanje krize u BiH će zahtijevati više zrelosti i spremnosti na saradnju nego što su mnoge bosanskohercegovački političari do sada pokazali”, zaključuje on.

Joveva: Ovakvi istupi ne iznenađuju
Njegova sunarodnjakinja Irena Joveva ističe kako Dodik otvoreno ruši ustavni poredak BiH, prijeti secesijom i gradi sve dublje veze s autoritarnim režimom Vladimira Putina.

„To su činjenice. I naravno da je zabrinjavajuće kada se bilo ko u svojim istupima približava takvoj retorici. Posebno kad je to neko ko je inače dio EU, i to u trenutku najdublje političke i institucionalne krize u BiH, da bez ikakve zadrške preuzima njegov narativ, nazivajući visokog predstavnika ‘neizabranim’ i šireći manipulativne tvrdnje o mandatu EUFOR-a“, odgovara Joveva na upit Al Jazeere.

Kategorički tvrdi kako se takav pristup ne može posmatrati izvan političkog konteksta, te kako nju „u tom svjetlu određeni istupi ni ne iznenađuju, jer je naravno za njih politički oportunije prebacivati odgovornost na kancelariju OHR-a, pa čak i na evropsku povjerenicu za proširenje Martu Kos, umjesto jasno i nedvosmisleno osuditi Dodikove prijetnje i destabilizirajuće poteze“.

„Ipak, moram da jasno kažem da to nije, niti može biti, zvaničan stav EU. Naprotiv. To ne odražava ni politiku EP, ni širu političku volju u Briselu. Štaviše, velika većina eurozastupnika, iz različitih političkih grupacija, jasno se distancira od takvih pokušaja da se relativizira kriza u BiH, i u ovom slučaju ostaje dosljedna ključnim vrijednostima. A to su vladavina prava, zaštita demokratskih institucija i pružanje nedvosmislene podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, kao i njenom evropskom putu.“

Eurozastupnica iz Slovenije podcrtava kako ovakvi kontinuirani istupi ni na koji način ne doprinose smirivanju tenzija, niti otvaraju prostor za konstruktivna rješenja, već samo dodatno produbljuju krizu i udaljavaju BiH od evropske perspektive.

„Tim više kada takve poruke dolaze iz države koja je, kao potpisnica Dejtonskog sporazuma, jedan od njegovih garanata i samim tim snosi posebnu odgovornost za očuvanje mira i stabilnosti u BiH. Ako se zaista želi pomoći BiH na putu ka članstvu u EU, onda mora biti jasno da blokade, etnonacionalizam i pokušaji političke destabilizacije, iznutra ili spolja, ne smiju i neće imati ni evropski legitimitet ni političko pokriće“.