Mahmutćehajić: Srbija ne priznaje BiH de facto – ponašaju se kao da je njihova stražnja avlija

Gostujući u emisiji Pressing, akademik Rusmir Mahmutćehajić ocijenio je da je politička stvarnost u Bosni i Hercegovini posljedica sistemskog osporavanja državnosti, te upornog negiranja pluralnog karaktera ovog društva.

Govoreći o svakodnevnim frustracijama građana zbog nepravde, nepotizma i korupcije, Mahmutćehajić je istakao da zadatak države nije da sama sebi bude svrha, već da štiti slobodu i sigurnost svojih građana.

„Svakodnevni život, sve države u svijetu, organizirana društva, upravo radi toga… Nisu ona sebi svrha. Svrha su eto tome, što bismo nazvali, slobodom pojedinca, njegovim osjećanjem sigurnosti, rješavanjem pitanja kriminala, rješavanjem pitanja sigurnih granica. Države tome služe“, kazao je Mahmutćehajić.

Međutim, dodao je, Bosna i Hercegovina nije priznata na način na koji evropske države priznaju jedna drugu.

„Je li naša država de facto priznata na način kako su evropske države priznale jedna drugu? Da li današnja Srbija sa Vučićem i prethodna sve do Miloševića i Ražnatovića priznaju li one državu BiH? Ne priznaju. Kažu da priznaju. Svaka se laž sastoji u tome, da sebe pretvara, umjesto to što je očito, u prividnu istinu. Srbija ne priznaje BiH de facto. Šta god ona rekla de jure“, rekao je.

Posebno je kritizirao ponašanje srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u odnosu prema Bosni i Hercegovini:

„Da li se Vučić i njegova vlast ponašaju u BiH kao u svojoj stražnjoj avliji – to je ona avlija gdje se cijepa drva, gdje se pere, gdje su zahodi i tako dalje. Dolaze li preko te granice kako im je volja?“

Ustvrdio je i da određeni funkcioneri iz BiH ne predstavljaju građane, već sebe vide kao poglavice etničkih plemena:

„Da li jedan od funkcionera BiH vlasti, državne vlasti, koji je izabran u izbornoj jedinici koju zovu Republika Srpska – koga on predstavlja? Predstavlja li građane ili svoje izborno tijelo? Ne. On sebe predstavlja čime? Poglavicom jednog roda, jednog naroda, pri čemu je to suštinski protiv toga naroda.“

Osvrćući se na ustavni poredak BiH, Mahmutćehajić je upozorio:

„Gledajte, ako mi govorimo da su građani Srbi, Hrvati i Bošnjaci i drugi konstituenti BiH, a tako piše u Ustavu, znate, onda mi sad recite – sve dotle dok postoji i jedan Hrvat, i jedan Bošnjak, i jedan Rom, i tako dalje – koga predstavlja predsjednik Republike Srpske? Kako može imati internacionalni subjektivitet, izuzev kao privatni građanin, kao što imamo ja i vi?“

Takvo ponašanje, naglašava, predstavlja negaciju postojanja drugih naroda i kulture u BiH:

„On se ponaša doslovice kao da je na tome prostoru izbrisana činjenica povijesnog, kulturnog, živog, psihološkog postojanja svih drugih. On za njega ne postoje. I to je suštinski rasistička politika koja u disfunkcionalnoj BiH vidi oslonac za to.“

Dodao je da je slično ponašanje prisutno i s drugih strana, gdje se, kako kaže, svjesno pokušavaju stvoriti politički subjekti koji predstavljaju Bošnjake kao plemensku grupu, izvan institucija države.

„Uporno postoji težnja da se drugi politički subjekt stvore na šta? Predstavnike Bošnjaka kao plemena, izvan institucija i države, koji će biti njima saputnici što smo vidjeli. Mi to ne razumijemo da je to bila uloga takozvanih muslimanskih, bošnjačkih lidera u očima tih ljudi. Izvan BiH, na razini, znate, ucjenjivanja, kafanskih dogovora, podmićivanja, prijetnji, djelovanja tajnih službi, onemogućavanja djelovanja institucija.“

Na konstataciju da sve to ukazuje na slabu državu, Mahmutćehajić je odgovorio:

„Tako je. Ne samo države – za koju ti činitelji vlasti misle da svaka vrsta njenog jačanja ugrožava njih.“

Naglasio je da građani BiH nemaju alternativu izvan evropske budućnosti:

„Bosna i Hercegovina i njeni ljudi nemaju alternative izvan evropske budućnosti. A znači ne evropske budućnosti… Mi smo evropska zemlja, mi smo povijesna, kulturna evropska zemlja. Ali evropske budućnosti u smislu, znate, vladavine prava, u pitanju slobode ljudi. To nikada nije idealna povratna tačka, nije to danas ni Francuska, Njemačka, ni Italija… ali to je taj ideal.“

Zaključio je da će trenutni politički akteri nestati onog trenutka kada BiH postane funkcionalna država zasnovana na zakonima:

„Gledajte, sa te političke pozornice Bosne i Hercegovine, o kojoj vi govorite kao ključnoj predstavi pometnje – ti ljudi će biti sklonjeni čim se uspostavi normalna država u kojoj članovi predsjedništva, predsjednici vlada podliježu odgovornosti prema postojećim zakonima. Danas oni ne podliježu. Znate, oni se danas ponašaju onako kako se ponaša bjeloruski predsjednik, ne znam, sjevernokorejski i tako dalje. Prema tome, svako osnaživanje te države nije njihov interes. To nije interes tih ljudi.“