Visoki predstavnik Christian Schmidt će u narednim danima, a najkasnije do obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, donijeti nove odluke. Ona najvažnija odnosit će se na Izborni zakon, odnosno finansiranje ranije donesenih tehničkih izmjena Izbornog zakona koje su se odnosile na integritet izbornog procesa, piše Stav.
Schmidt je, podsjetit ćemo, u martu 2024. godine donio paket mjera za poboljšanje integriteta izbornog procesa u BiH, koji se, između ostalog, odnosio na elektronsku identifikaciju birača, videonadzor i elektronsko prebrojavanje glasova. Prethodno je aktuelna vladajuća koalicija odbila sličan prijedlog koji je u proceduru uputio Klub SDA u Zastupničkom domu PSBiH.
Nije usvojen budžet
Ta je odluka već testirana u nekoliko općina i gradova na posljednjim Lokalnim izborima, a njena puna primjena planirana je za naredne Opće izbore 2026. godine. Međutim, aktuelna vlast još uvijek nije usvojila budžet za 2025. godinu, a i u nacrtu koji je dostavljen Predsjedništvu BiH uopće nisu predviđena sredstva za kupovinu skenera, kamera i ostale opreme neophodne za implementaciju tehničkih izmjena Izbornog zakona.
Schmidt namjerava preuzeti stvari u svoje ruke, te dio dobiti Centralne banke BiH, koji je vladajuća koalicija namjeravala proslijediti entitetima, preusmjeriti za finansiranje provedbe njegove ranije odluke. Prema našim informacijama, planirano je da se za te svrhe u ovoj godini izdvoji ukupno 60 miliona KM, dok bi ostatak od nešto više od 50 miliona KM bio izdvojen 2026. godine.
Institucije kulture
Novcem Centralne banke BiH Schmidt namjerava riješiti i pitanje finansiranja sedam institucija kulture od državnog značaja – Zemaljskog muzeja BiH, Historijskog muzeja BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Kinoteke BiH, Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH i Umjetničke galerije BiH.
Ranije je uputio nalog Vijeću ministara BiH da iznađu trajno rješenje za finansiranje ovih institucija, ali su svi zadati rokovi probijeni i rješenje nikada nije ponuđeno. S obzirom na izostanak volje državne vlasti, Schmidt će iskoristiti svoje ovlasti i odlukom riješiti i ovo pitanje.
Kada su obje odluke u pitanju, a naročito ona koja se odnosi na provedbu paketa integriteta izbornog procesa, postoje dileme u dijelu međunarodne zajednice, koji se pribojava reakcije Milorada Dodika i Dragana Čovića, kojima transparentniji izbori, očigledno, nisu u interesu. Međutim, mnogo je više onih koji smatraju da su ovakve odluke neophodne i da ne postoje racionalni razlozi koji bi predstavljali prepreku za njihovo donošenje.
