“ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU PREDSJEDNIKA NSRS”: Vukanović uzvraća Stevandiću, zbog izbacivanja sa sjednice najavio sljedeći korak…

Izbacivanje predsjednika Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića sa sjednice Narodne skupštine RS-a imaće svoj sudski epilog. I to pred Ustavnim sudom RS-a.

Vukanović je najavio da će podnijeti žalbu Ustavnom sudu RS-a zbog odluke koju su zastupnici u NSRS donijeli na prijedlog i inicijativu predsjednika Skupštine i bjegunca pred bh. pravosuđem Nenada Stevandića.

Tiranin i nasilnik Nenad Stevandić zloupotrijebio je funkciju predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i suprotno Poslovniku o radu predložio moje izbacivanje sa sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, bez ikakvog razloga i povoda, što je izglasala većina sa 44 glasa. Odluka je neutemeljena, bazirana na kršenju i pogrešnom tumačenju Poslovnika o radu Narodne skupštine Republike Srpske pa sam odlučio da zatražim tumačenje i reakciju Ustavnog suda Republike Srpske po hitnom postupku. Jasno je da Odluka najvjerovatnije neće biti donesena do utorka i nastavka zasjedanja ali kad-tad će Ustavni sud Republike Srpske morati da reaguje i donese odluku koja će pokazati da li je Stevandić, kao i poslanici već, kršio Poslovnik o radu Narodne skupštine Republike Srpske.

Dana 3. jula 2025. godine, na 15. redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), šef Predstavničkog kluba Za pravdu i red Nebojša Vukanović je sa 44 glasa za (od 62 prisutna) udaljen sa daljeg zasjedanja na prijedlog predsjednika Skupštine Nenada Stevandića. Stevandić je u obrazloženju naveo da se žali na “niz uvreda” koje je navodno pretrpio od gospodina Vukanovića, i pozvao se na član 160 stav 3 Poslovnika NSRS. Međutim, kako je sam Stevandić priznao, sporne uvrede su se desile “prije dva dana na sjednici Kolegijuma” Skupštine (2. jula), a nisu se dogodile u plenumu. Drugim riječima, incident zbog kojeg je podignuta disciplinska mjera nije nastupio tokom same sjednice Skupštine, već izvan nje – na sjednici koordinatora poslaničkih klubova (Kolegijuma). Time je dovezen u pitanje osnov odluke – jer nije potkrepljen neposrednim kršenjem reda u radu Narodne skupštine, niti je bilo kakva sankcija predviđena za događaje izvan plenarne sjednice.

Ograničeno značenje člana 160 stav 3 Poslovnika
Prema Poslovniku NSRS, član 160 stav 3 propisuje: “Narodna skupština RS, na prijedlog predsjednika NSRS, bez pretresa može da izrekne mjeru udaljenja sa sjednice do okončanja zasjedanja”Vidljivo je da je riječ o sankciji namijenjenoj isključivo za ponašanje „na sjednici“, budući da se mjera udaljenja odnosi na sudjelovanje u aktuelnom zasjedanju (“sa sjednice do okončanja zasjedanja”). Time se očito misli na narušavanje reda u okviru same plenarne sjednice. Sam Poslovnik dalje potvrđuje ovu svrhu – član 94 Poslovnika određuje da predsjednik Skupštine zbog „povrede reda na sjednici“ može izreći upozorenje, oduzimanje riječi ili udaljenje sa sjednice. Prethodna izjava predsjednika Čubrilovića (2017) – da je „Predsjednik NSRS zadužen za red na sjednici i zbog povrede reda može izreći mjere: opomenu, oduzimanje riječi i udaljenje sa sjednice“ – ukazuje da se ove disciplinske mjere primjenjuju samo na prekšaje počinjene u toku zasjedanja. Dakle, član 160 stav 3 po svom sadržaju obuhvata samo neposredno narušavanje reda u parlamentarnoj sali i ne predviđa sankciju za incidente u drugim tijelima Skupštine. Samim tim, primjena ove odredbe na događaj s Kolegijuma (radnog tijela) ne može biti zakonito opravdana: Poslovnik ne poznaje pojam “retroaktivnog udaljenja” za prethodne incidente izvan zasjedanja.

Kolegijum nije „radno tijelo“ u smislu Poslovnika
Prema članu 34 Poslovnika, Kolegijum Narodne skupštine RS je „posebno tijelo“ Skupštine, koje saziva predsjednik radi koordinacije i konsultacija i koje zasjeda prema Poslovnikunarodnaskupstinars.net. Dakle, Kolegijum nije naveden među redovnim radnim tijelima (poput odbora ili komisija). Naprotiv, Poslovnik eksplicitno propisuje da se pravila o redu na sjednici primjenjuju na sjednicama odbora i ostalih radnih tijela. Budući da se Kolegijum opisuje kao „posebno“ tijelo, a nije navedeno među tim odborima/komisijama, zaključuje se da se disciplinske mjere iz člana 160 Poslovnika ne primjenjuju na događaje unutar Kolegijuma. Drugim riječima, prema ustaljenom tumačenju Propisa, sankcije sa plenarne sjednice (kao što je udaljenje sa plenarne sjednice) nemaju retroaktivni domet ni u radnim organima Kolegijuma. Svako drugačije tumačenje bi značilo da Skupština može ekstramandatno kažnjavati poslanike na osnovu dešavanja izvan njenog neposrednog zasjedanja, što nije predviđeno Poslovnikom ni javno objavljenim pravilima.

Retroaktivnost i pravna sigurnost
Primjena člana 160 na incident od 2. jula predstavlja retroaktivnu ekstenziju postupka, jer se protokol koji je predviđen za vrijeme sjednice Skupštine sada koristi za propuste iz vremena van zasjedanja. Ustav Republike Srpske utvrđuje načelo zakonitosti – građani i institucije dužni su se pridržavati Ustava i zakona. To uključuje i zabranu retroaktivne primjene propisa koja bi pogodila ponašanje izvan vremenskog okvira za koji su mjere predviđene. Ustavom garantovana pravna sigurnost znači da zakon mora jasno odrediti slučajeve kažnjavanja unaprijed. Pokušaj da se disciplinska mjera „sa sjednice“ primijeni na događaj koji se desio dva dana ranije krši ovu sigurnost. Pravna načela nalažu da sankcije ne mogu biti izrečene na štetu osobe za ponašanje koje nije obuhvaćeno zakonskom normom u trenutku izvršenja – što je upravo slučaj ovdje.

Povreda ustavnih načela i prava
Izrečeni vid udaljenja takođe krši ustavna načela i prava podnosioca žalbe. Član 39 Ustava RS garantuje da „svako ima pravo na rad i slobodu rada“. Time se uključuje i sloboda poslanika da obavlja svoju dužnost i zarađuje poslanički dodatak. Odlukom o udaljenju poslanik Vukanović je onemogućen da izvršava svoj posao bez propisanih pravnih osnova i naknade, što protivrječi navedenom članu Ustava. Dodatno, načelo slobodnog mandata birača (implicitno u demokratiji) znači da izabrani predstavnik treba biti nezavisan u obavljanju dužnosti. Ograničavanjem i kažnjavanjem poslanika zbog izjava ili ponašanja izvan same skupštinske sale direktno se narušava sloboda njegovog mandata i autonomija skupštinskog rada. Konačno, načelo zakonitosti (čl. 5 Ustava) zahtijeva da svaki čin državnog tijela bude utemeljen u propisima – a ovdje je disciplinska mjera za ilegalno mjesto i vrijeme primjene zakonski neuređena.

Usporedna praksa u regionu
Slična iskustva u susjednim parlamentima potvrđuju da se poslanik može udaljiti samo zbog ponašanja na samoj sjednici. Primjerice, Poslovnik Skupštine Crne Gore kaže: „Za povredu reda na sjednici Skupštine mogu se izreći mjere: upozorenje, oduzimanje riječi i udaljenje sa sjednice“. Kaznena mjera udaljenja primjenjuje se isključivo na prekšaj tokom trajanja zasjedanja, prema članu 107 zakona o radu Skupštine CG. Ni u tom pravilniku nije predviđeno sankcionisanje ponašanja van sjednice. Slično, Poslovnik Hrvatskoga sabora propisuje da se zastupniku „izriče stegovna mjera udaljenja sa sjednice“ kada je svojim ponašanjem toliko narušio red „na sjednici da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje“. Ni ovdje nema prava da se zakonodavni organ bavi ponašanjem izvan plenuma. Uporedna pravila ukazuju da je izbacivanje poslanika zbog događaja u Kolegijumu nepoznata i neprihvatljiva praksa u parlamentima regiona.

Zaključak i zahtjev
S obzirom na navedeno, osporena odluka Narodne skupštine RS o udaljenju Nebojše Vukanovića sa sjednice donesena je suprotno Poslovniku i Ustavu. Član 160 stav 3 Poslovnika, koji je primijenjen, odnosi se isključivo na neprimjereno ponašanje neposredno u toku sjednice Skupštine. Incident iz 2. jula dogodio se u okviru Kolegijuma, a ne plenarne sjednice, pa nije mogao biti sankcioniran po toj odredbi. Time je prekršen princip zakonitosti (čl. 45 Ustava RS), pravna sigurnost i sloboda rada (čl. 39 Ustava RS) poslanika.

U ime podnosioca žalbe traži se od Ustavnog suda Republike Srpske da utvrdi da je donesena mjera udaljenja bila neustavna i nezakonita te da je stavi van snage kao suprotnu Ustavu RS. U skladu s ustavnim odredbama i načelima parlamentarne demokratije, moli se Sud da osigura pravnu zaštitu prava narodnog poslanika Nebojše Vukanovića tako što će odbaciti odluku o udaljenju kao neustavnu, prenio je Vukanović na svom blogu navode iz svoje žalbe Ustavnom sudu RS-a.