BOSANSKI FRANJEVAC OGOLIO DO KRAJA DRAGANA ČOVIĆA: Naš omiljeni “pantokrator” kad god napravi neki belaj…
Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, ponovno je uzburkao javnost spominjući podjelu Bosne i Hercegovine.
“Sudski proces protiv Milorada Dodika “naizgled ima sva obilježja političkog procesa koja su se pokušala uklopiti u okvir Kaznenog zakona”, izjavio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović navodeći da je unatoč tome poštivanje presuda sudova ključno za funkcioniranje našeg društva.
Kada je u pitanju najavljeni referendum u Republici Srpskoj o presudi Dodiku, Čović smatra da, općenito govoreći, referendum predstavlja duboko ukorijenjenu praksu diljem zemalja Europe te, kao prepoznat demokratski mehanizam, nosi važnu ulogu u kolektivnom izražavanju stavova.
“U ovom konkretnom slučaju ne mislim da će provođenje republičkog referenduma bilo što promijeniti kada je u pitanju presuda Suda Bosne i Hercegovine. Međutim, iako nam rezultati potencijalnog referenduma mogu pobliže pokazati razinu osobnog povjerenja određenog dijela javnosti prema našim institucijama, smatram da ovo pitanje treba dalje prepustiti nadležnim autoritetima”, kazao je Čović u intervjuu za Večernji list BiH.
Kazao je kako je OHR nebrojeno puta izravno utjecao na izborni proces, provedbu izbornih rezultata, izmjene Ustava i zakona, ali i sankcionirao pojedince. Taj proces međunarodnog djelovanja još nije završen, smatra Čović, te izravno šteti europskom putu BiH.
Uloga međunarodne zajednice
Sve dosadašnje odluke međunarodnih institucija, 30 godina nakon Daytona, nisu uspjele harmonizirati naše društvo, čemu najbolje svjedoči kriza u kojoj se trenutačno nalazimo. Uvjeren sam da bilo koji novi politički, ustavni ili kadrovski – osobni ‘pothvat’ međunarodnih čimbenika neće ništa dobro donijeti ni Bosni i Hercegovini ni njezinoj stabilnosti, a osobito ne našem međunarodnom ugledu”, ističe Čović.
Uloga međunarodne zajednice u BiH, kaže on, mora se što prije transformirati u partnersku kako bi, ohrabreni time, sami donosili odluke o svojoj budućnosti.
“Potezi međunarodne zajednice, koji su sve češće razjedinjeni, ne smiju stvarati nove probleme u funkcioniranju institucija BiH. Izborni procesi postoje s razlogom, a taj razlog je da demokratski izabrani predstavnici preuzmu vlast, autoritet i odgovornost nad oblikovanjem i upravljanjem Bosnom i Hercegovinom. Tako da nam je jasno da sve dok i dalje posežemo za alibi-politikom, narušavamo suverenitet vlastite države i umanjujemo vrijednost njezinih unutarnjih, demokratskih izbornih procesa”, poručio je Čović.
Okretanje leđa Dodiku
Govoreći o pozivima da “okrene leđa Dodiku” nakon presude kako bi se spriječio daljnji politički konflikt, Čović je kazao da vlast ne funkcionira na “okretanju leđa”, već primarno na jasno izraženom i vjernom partnerstvu.
“Bosni i Hercegovini potrebni su mir, dijalog i suradnja, a nikako kratkovidno korištenje zapaljive retorike za vlastitu, iako kratkotrajnu, političku dobit. Znajući da se Bosna i Hercegovina iz brojnih razloga često naziva ‘buretom baruta’, jasno nam je da je krajnje neodgovorno služiti daljnjem podizanju napetosti i nestabilnosti. To nikada nije bila i neće biti politika HDZ-a BiH. Mi ćemo nastaviti predvoditi procese koji izgrađuju bolje prilike za naše žitelje, a s kim ćemo to činiti, ovisi o onima koji moraju biti spremni provoditi svoju riječ, graditi europsku budućnost i s nama štititi Ustav i njegovo natkrovljujuće načelo, koje je upravo bilo poticaj za neovisnost naše domovine”, kazao je Čović.
Smatra da će kraj krize svakako biti vidljiv do općih izbora 2026. godine, ali “na nama je da do tada iskoristimo vještine upravljanja ovim oblikom kriza, a tijekom povijesti smo ih izgradili, te u miru i stabilnosti pripremimo institucije da osiguraju ekonomsku i socijalnu stabilnost, čime će se okončati ovo neuspješno partnerstvo uspostavljeno 2022. godine.”
Tri federalne jedinice
Dodao je da međunarodna zajednica, tražeći rješenje za Dodika, želi ujedno riješiti i problem konačne uključenosti OHR-a u sustav odlučivanja, odnosno pitanje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda.
“Izmjena ustavne arhitekture kojom bi se kroz više federalnih jedinica, od čega bi najlogičnije rješenje zahtijevalo tri, trajno decentralizirala vlast u BiH, model je na kojemu se radi kao trajnom i održivom rješenju za Bosnu i Hercegovinu nakon 30 godina raznih neuspjelih preinaka i nametanja. Vidljivo je da sve veći broj međunarodnih aktera uviđa ove naše temeljne probleme i izazove te da dijalozi na najvišim razinama sve češće zazivaju poštivanje ustavnog poretka.
Međutim, Ustav, kao najviši pravni akt države, nije i ne može se tretirati kao ‘a la carte’ dokument. Ustav BiH sadrži brojne i nedvosmislene odredbe o ravnopravnosti hrvatskog naroda, koji je integralni element ne samo osnivanja, već i funkcioniranja suvremene BiH.
Čovićev istup komentirao je Franjo Ninić, bosanski franjevac i srebrenički župnik.
– Naš omiljeni “pantokrator” Dragan Čović ima, uz interesno-financijske aspekte, i jednu narativnu sličnost s bivšim predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom. Obojica, naime, kad naprave kakav belaj, pozivaju ili na otcjepljenje entiteta od BiH ili na stvaranje novih. Tako 20 godina, poručio je Ninić.
