Tokom ljeta u kojem su se europski lideri fokusirali na pendel diplomatiju s Donaldom Trumpom oko trgovine i Ukrajine, održavali su diskretnu tišinu u vezi s još jednom krizom na istoku Europe. Više od devet mjeseci masovni studentski protesti u Srbiji osporavaju autoritarnu vladavinu Aleksandra Vučića, koji je na vlasti kao premijer i predsjednik već 11 godina. Do sada je Bruxelles uglavnom odlučio da se okrene na drugu stranu, piše prominentni britanski portal Guardian.
Povod za neke od najvećih demonstracija u historiji Srbije bilo je urušavanje krova novoobnovljene željezničke stanice u drugom najvećem gradu, Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 ljudi. Katastrofa je široko pripisana ukorijenjenoj korupciji i prevarama pod Vučićevom Srpskom naprednom strankom, te je brzo postala iskra za pokret za demokratske reforme. Studenti zahtijevaju vanredne izbore i novu eru transparentnosti i odgovornosti u zemlji koja i dalje nosi status kandidata za EU.
Kako je bijes i frustracija na ulicama rastao, Vučićev odgovor postajao je sve drastičniji. Bez ikakvih dokaza tvrdeći da strani agitatori pokušavaju pokrenuti “uvoznu revoluciju”, predsjednik je započeo nemilosrdan obračun s organizacijama civilnog društva koje primaju sredstva iz inostranstva.
Na ulicama su orkestrirane grupe ovog mjeseca napadale demonstrante i, prema izvještajima, pljačkale biznise u vlasništvu Vučićevih protivnika. Široko su zabilježeni i slučajevi policijske brutalnosti. Usred spirale nasilja, jedan nedavni antirežimski protest u Beogradu održan je pod sloganom “Pokažimo im da nismo vreća za udaranje”.
Protestanti zaslužuju veću podršku i solidarnost od EU nego što je trenutno dobijaju. Autokratski i ciničan, Vučić je zlonamjerno prisustvo u politici zapadnog Balkana. Iza granica Srbije, on već dugo njeguje podmuklu i destabilizirajuću etnonacionalističku agendu u odnosu na Kosovo i RS – etnički srpski entitet u Bosni i Hercegovini. Kod kuće je sve veća prijetnja demokratiji.
Organizacija za sigurnost i saradnju u Europi utvrdila je da su prošlogodišnji parlamentarni izbori u Srbiji bili obilježeni medijskom pristrasnošću i korištenjem mreža vladinog patronata za utjecaj na glasanje. Autoritarni odgovor na proteste – koji su se proširili i na male gradove u srcu Vučićeve baze podrške – doprinio je kolapsu povjerenja javnosti u lidera koji je iskoristio moć države da služi vlastitim političkim interesima.
Ako bi to htjela, EU ima značajnu ekonomsku polugu na raspolaganju. Blok osigurava više od 60 postostranih direktnih investicija u Srbiju i obećao je 1,6 milijardi eura Beogradu do 2027. godine, vezano za buduće reforme. Ali Bruxelles ne želi da zemlja dodatno sklizne u rusku orbitu i zbog toga je ublažio svaku kritiku Vučića. S druge strane, predsjednik je odigrao lukavu geopolitičku igru, šaljući oružje preko trećih strana i Kijevu i Moskvi, te dajući EU ključan pristup značajnim rezervama litija u Srbiji.
Nakon ovog ljetnog nasilja, Vučić je prošle sedmice sa zakašnjenjem pozvao na dijalog s demonstrantima. Ali ono što Srbiji treba jesu slobodni i pošteni izbori, te zaustavljanje autoritarnog klizanja protekle decenije. U trenutku kada se liberalne vrijednosti EU osporavaju i u Washingtonu i u Moskvi i Pekingu, Unija mora stati u njihovu odbranu mnogo odlučnije, u borbi za demokratske reforme koja se vodi odmah izvan njenih granica, piše Guardian.
