Dok javnost gleda u Dodika, u sjeni se odvija (ne)viđeni cirkus: Političari izlaze na protest?

Naša zemlja i dalje nema usvojen budžet za 2025, što znači da ne može biti novih troškova, projekata i investicija, a cijenu plaćaju i uposlenici

August je, a naša zemlja još nema usvojen budžet za tekuću godinu. Iako je procedura takva da se budžet usvaja do kraja prethodne godine, Bosna i Hercegovina gotovo redovno završi na privremenom finansiranju. A tokom privremenog finansiranja, koje se odobrava u ciklusima na po tri mjeseca, nema nikakvih novih troškova.

Izradu Nacrta budžeta BiH koordinira Ministarstvo finansija i trezora BiH na temelju prijedloga državnih institucija. Potom ga utvrđuje Vijeće ministara BiH i upućuje Predsjedništvu BiH, koje je i formalni predlagač budžeta. Nakon što Predsjedništvo BiH završi svoj posao i utvrdi prijedlog budžeta, dokument se upućuje Parlamentarnoj skupštini BiH. Nakon razmatranja u komisijama, dokument usvajaju Predstavnički dom i Dom naroda PSBiH u formi zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH. A prošle godine BiH je budžet dobila u drugoj polovini jula.

Odgovornost i nadležnost

Kada je riječ o ovogodišnjem budžetu na državnom nivou, Predsjedništvo BiH je u dva navrata odbilo Nacrt budžeta i zatražilo njegovu doradu. Odgovornost se prebacuje kao vrući krompir. Jedan od razloga oprečnih stavova unutar Predsjedništva bio je i dug prema Viaductu. Problem je i pitanje finansiranja sedam institucija kulture u BiH. Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović podržala je Nacrt budžeta koji je pripremio ministar finansija i trezora, njen stranački kolega Srđan Amidžić, dok su druga dva člana Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović i Željko Komšić (sada predsjedavajući) bili protiv. A predsjedavajuća VMBiH Borjana Krišto odgovornost je prebacila na Predsjedništvo.

U međuvremenu, odlukom visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da se isplata Viaductu izvrši iz Centralne banke, iz sredstava koja pripadaju Republici Srpskoj, a potom potezom i potpisom naloga zamjenika ministra finansija i trezora BiH Muhameda Hasanovića, dug je isplaćen. Schmidt je na sličan način riješio i pitanje primjene novih tehnologija na izborima iduće godine.

Prof. dr. Igor Živko, dekan i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, ističe da neusvajanje budžeta ne nosi fiskalne rizike po budžet BiH.

– Činjenica da se institucije BiH nalaze na privremenom financiranju ograničava i javne rashode na visinu javnih rashoda u iznosu tromjesečnih javnih rashoda iz 2024. Svi tekući izdaci i započeti projekti za koje su sredstva osigurana u 2024. redovito se financiraju. No, svaki novi razvojni program, nova investicijska aktivnost ili povećanje izdataka nisu mogući bez usvajanja proračuna, kaže naš sagovornik.

Profesor objašnjava da se, ako se budžet ne usvoji, može očekivati korištenje mehanizma privremenog financiranja, no to već predstavlja problem u planiranju novih rashoda i prihoda i izradi proračuna za naredno razdoblje.

Otvara pitanje proračunske odgovornosti, što može utjecati na sliku i kredibilitet kod investitora i vjerovnika te utjecati na rejting zemlje, kaže prof. dr. Živko.
Bez novog budžeta nema ni povećanja plata za državne službenike i državne policajce. Ugrožen je rad i BHANSA i IDDEEA. Ne mogu se realizovati ni međunarodni projekti, a na čekanju su i svi novi projekti i investicije.

Edin Kahrimanović, predsjednik Sindikata SIPA i zamjenik predsjednika Saveza sindikata policijskih organa u BiH, govori nam da se na državne službenike i policajce u BiH neusvajanje državnog budžeta održava na način da su svi uposleni oštećeni za tu razliku u plati koju nosi nova osnovica.

– Ta razlika u plati ne predstavlja samo novčani dodatak koji trebamo dobiti, problem leži i u tome jer veliki broj ljudi ide u penziju. Neusvajanje budžeta odražava se štetno po nas na svaki mogući način, ističe Kahrimanović.

Kaže da su razgovarali sa svima, od ministra finansija i trezora, preko članova Predsjedništva BiH, do predsjedavajuće VMBiH.

– I nažalost, od svih u nizu smo dobili kontradiktorne izjave. Svi ovi razgovori su obavljeni prije odluke visokog predstavnika i posljednje isplate prema Viaductu. Ministar finansija i trezora nam je rekao da se radi o problemu sedam institucija kulture. Ja sam lično tada pitao ministra finansija da li je problem Viaduct i on je rekao da nije, te da je za to nađeno rješenje. Međutim, nakon toga smo razgovarali sa gospodinom Komšićem, koji je rekao da je Viaduct glavni problem. Gospođa Cvijanović je rekla da Viaducta uopšte nema u budžetu, te da je problem nešto treće. Gospodin Bećirović je rekao da je on upozoravao na vrijeme da se budžet treba dostaviti, da on ne insistira na institucijama kulture i da je problem Viaduct. Istakao je da su iz Predsjedništva vratili budžet na doradu Ministarstvu finansija, ali da je ministar došao sa identičnim tekstom budžeta. Nakon toga je gospođa Krišto rekla kako je do Predsjedništva, a ne do njih i da nisu dalje postupali, jer VMBiH nema ništa s tim. A nakon odluke visokog predstavnika, pretpostavljam da je budžet potrebno korigovati. Međutim, sve stoji. Očito niko ne zna šta dalje uraditi, te ko treba šta da uradi. Svi prebacuju lopticu što dalje od sebe, upozorava Kahrimanović.

Podsjeća da su državni i policijski službenici iznosili ideje o mogućim protestima i ministru finansija i trezora.

Svi bi na protest

– On kaže da će ići s nama na proteste. Gospodin Komšić također kaže da će i on s nama na proteste. Ja se pitam kome onda protestujemo, ističe naš sagovornik.

Objašnjava i kada bi napravili štrajk Granične policije i Direkcije, ispaštali bi građani u ljetnom periodu, te ponovo ne bi bilo utjecaja na one koje treba.

– Ono što sam predložio i što sam iznio u prethodnim obraćanjima je to da se razmišlja o podnošenju krivične prijave protiv svih u nizu – od ministra finansija do članova Predsjedništva – za izvršenje krivičnog djela nesavjesnog rada u službi. Jer oni su svojim ponašanjem, odnosno nepostupanjem u skladu sa odredbama Zakona o finansiranju institucija koje predviđaju jasno utvrđene rokove do kojih je potrebno poduzeti aktivnosti radi usvajanja budžeta i ko treba poduzeti te aktivnosti, ističe Kahrimanović.

Ukazao je na štetu napravljenu samo ljudima uposlenim u SIPA, koja je za prvih sedam mjeseci u neto iznosu od milion KM.

– Kada dodamo na to poreze i doprinose koji će se reflektovati prilikom penzionisanja, ta šteta ide i do milion i osamsto KM. SIPA ima po sistematizaciji nekih 960 ljudi, a uzmite u obzir još 22 hiljade uposlenih na državnom nivou, poručuje Kahrimanović.