Bećirović: Osovina Dodik-Čović jačat će pritisak na Sarajevo u prihvatanju “konačnih rješenja”
Odluka Milorada Dodika (SNSD) da svoje ovlasti prenese na potpredsjednika Republike Srpske (RS) Davora Pranjića (HDZ BiH), nakon što mu je prema sudskoj presudi prestao mandat predsjednika RS, otvara važna pitanja o ustavno-pravnim okvirima i političkim posljedicama u Bosni i Hercegovini, kaže u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana prof. dr. Zijad Bećirović.
Dalekosežne implikacije
“Iako se ovaj potez formalno može tumačiti kao akt u svojstvu građanina, a ne predsjednika RS – što bi zahtijevalo objavu u Službenom glasniku RS – jasno je da se radi prije svega o političkoj odluci s dalekosežnim implikacijama. Visoki predstavnik (OHR) Christian Schmidt vjerovatno neće osporiti ovaj čin.
Pravna rasprava o njegovoj validnosti otvorila bi dodatne tenzije i političke sukobe, što međunarodna zajednica trenutno nastoji izbjeći. Odluka će tako ostati u svojevrsnoj pravnoj sivoj zoni – sporna u formalnom smislu, ali faktički prihvaćena u političkom”, komentira dr. Bećirović.
Značajan kapital za HDZBiH
Suprotno stavu političkoga analitičara Davora Gjenera, profesor Bećirović vjeruje da Dodikov potez jača savez sa HDZBiH i Draganom Čovićem, potvrđujući usku saradnju srpskog i hrvatskog političkog faktora unutar BiH i susjedstvu.
Za HDZBiH ovo predstavlja značajan kapital, jer jača njihovu institucionalnu vidljivost i utjecaj unutar RS. Probosanske stranke će odluku tumačiti kao potvrdu političkog savezništva SNSD-a i HDZ-a na račun ravnoteže u BiH, te će je koristiti kao argument u komunikaciji s međunarodnim akterima. Prenos ovlaštenja dodatno je učvrstio savez SNSD-a i HDZ-a, što se direktno reflektuje i na pitanje izmjena Izbornog zakona BiH”, dodao je.
Prema njegovim riječima, može se očekivati intenzivnija saradnja ovih stranaka u procesima na državnom nivou – od izborne reforme do raspodjele vlasti – dok će međunarodna zajednica nastaviti insistirati na dijalogu i stabilnosti, nastojeći izbjeći direktno otvaranje spora oko ovog poteza.
Ovim potezom Milorad Dodik je Draganu Čoviću dao dodatnu institucionalnu vidljivost, što jača HDZ-ovu poziciju u razgovorima. SNSD i HDZBiH sada nastupaju kao koordinirani blok, dok su probosanske stranke međusobno podijeljene između različitih pristupa i interesa”, smatra Bećirović.
Pitanje Izbornog zakona
Sagledavajući širi kontekst, Bećirović podsjeća da EU i SAD žele kompromis oko Izbornog zakona, ali “Dodik–Čović osovina šalje signal da će rješenja morati uključivati njihove ključne zahtjeve”.
“To može usporiti proces, ali i natjerati međunarodne aktere na ustupke kako bi se postigao dogovor. To je ujedno najveći izazov za političke stranke sa sjedištem u Sarajevu. Savezništvo SNSD-a i HDZ-a stoga značajno povećava pritisak na probosanske stranke i međunarodnu zajednicu. Izmjene Izbornog zakona BiH teško će biti moguće bez prihvaćanja barem dijela zahtjeva koje Dodik i Čović zagovaraju i na to će biti prisiljene političke stranke iz Sarajeva”, istakao je.
Naravno, to ne znači da će se po automatizmu udovoljiti njihovim zahtjevima.
“Tome se treba snažno institucionalno suprotstaviti i potražiti odgovarajuća rješenja izbornog zakona koja su zasnovana na postojećoj legislativi EU i u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije. Jedno je pripremljeni scenarij, dok je potpuno drugo njegova implementacija. Eventualno prihvatanje već pripremljenog scenarija bila bi posljednja šansa da Bosna i Hercegovina postane normalna država, a ne da bude država sa tri etnička rezervata”, zaključuje Bećirović
