Vremena za usvajanje Reformske agende sve je manje, pa slijedi nova kriza iz koje će Bosna i Hercegovina izaći kao pobjednica – Martu Kos u SNSD-u ne žele vidjeti, jer im je jasno da je došao trenutak “predsjednik ili zatvor”
Bosna i Hercegovina i dalje je jedina zemlja regiona koja u Bruxelles nije poslala usaglašenu Reformsku agendu za Plan rasta. Do kraja septembra i drugog smanjenja predviđenih sredstava za našu zemlju ostalo je svega nekoliko dana.
Domaći neuspjeh
Državni ministri iz SNSD-a prvobitno su odbili glasati o dokumentu, jer je Slovenija uvela sankcije prvom čovjeku njihove stranke, sada već bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. I drugi pokušaj, 17. septembra, bio je bezuspješan. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac glasao je protiv, dok njegov kolega ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić nije ni došao na sjednicu.
A predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto poslala je poruku sličnu porukama koje već godinama šalje njen stranački šef, lider HDZ-a BiH Dragan Čović.
– I dalje sam optimistična u vezi s usvajanjem nacrta reformske agende, poručila je Krišto.
Košarac je pak istakao da je uvjeren da će predstavnici Federacije BiH shvatiti da moraju razgovarati sa institucijama RS-a.
Krišto je još u julu istakla da određena resorna ministarstva imaju problem u procesu usaglašavanja komentara. Nekim ministarstvima se institucije iz RS-a nisu odazivale na sastanke. Govoreći konkretno o Ministarstvu pravde BiH, naglasila je da postoje četiri sporna komentara sa institucijama RS-a. Iz Ministarstva pravde BiH nam je rečeno da su “u zadatim rokovima preduzeli značajne aktivnosti s ciljem usaglašavanja komentara radi realizacije teksta Reformske agende”.
Ministarstvo pravde je, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa zaključkom Savjeta ministara BiH sa 56. vanredne telefonske sjednice održane 27. juna 2025, s ciljem usaglašavanja komentara (između kojih su i komentari institucija RS-a), krajem jula održalo sastanke na kojima je postignut preliminarni dogovor oko određenih komentara institucija Republike Srpske na tekst Reformske agende. O rezultatima tih sastanaka, kao i prijedlozima u okviru svoje nadležnosti, Ministarstvo je obavijestilo Direkciju za ekonomsko planiranje”, istakli su iz MPBiH.
Dodali su da je DEP u augustu dostavio nacrt prečišćenog teksta Reformske agende radi eventualnih tehničkih ispravki dijela dokumenta čije usaglašavanje je koordinisalo Ministarstvo pravde.
“Ministarstvo pravde nije imalo primjedbi u tom smislu”, istakli su iz MPBiH i uputili nas na DEPBiH, koji nije odgovorio na naše ranije upite.
A u jeku krize našu zemlju posjećuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos. Iz SNSD-a su brže-bolje rekli da se neće sastati sa njom. Dr. Soeren Keil sa Univerziteta Passau u Njemačkoj ne misli da će BiH usvojiti planove i reforme za Plan rasta, već da će propustiti finansiranje.
– Uostalom, to je jedina zemlja u regiji koja je propustila bilo kakvu podršku, i to unatoč tekućim studentskim protestima u Srbiji, nestabilnosti vlade u Crnoj Gori i radikalnoj promjeni politike s novom makedonskom Vladom. Ipak, svi su oni uspjeli dogovoriti planove i reforme s EU i pristupiti sredstvima. Bojim se da se ovime još jednom bosanski građani smatraju odgovornima za neuspjehe bosanskih elita, kaže dr. Keil.
Naglašava da SNSD traži eskalaciju krize, jer je ovo trenutak “predsjednik ili zatvor” za Dodika.
– Zna da će, ako odstupi, na kraju završiti poput bivšeg premijera Ive Sanadera u Hrvatskoj ili bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara u Brazilu. Učenjeno je i previše prljavih stvari od SNSD-a u RS-u i Dodika lično, a govorimo o korupciji, lošem upravljanju, ličnom bogaćenju, kaže naš sagovornik.
Naglašava da se trenutno čini da SNSD podržava Dodika, ali problemi oko formiranja jedinstvene vlade u RS-u pokazuju da je njegova podrška izvan SNSD-a unutar BiH, pa čak i unutar RS-a, ograničena.
– Ne bih se iznenadio ako bi visoki predstavnik, uz podršku SIPA i EUFOR-a, planirao njegovo službeno sklanjanje sa političke scene. Svi oni sada trebaju intenzivirati aktivnosti, jer nakon što je Centralna izborna komisija sklonila Dodika iz ureda, povratka nema, poručuje dr. Keil.
Objašnjava da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić previše zauzet svojim problemima u Srbiji da bi pružio pravu podršku, mađarski premijer Viktor Orbán nudi podršku samo riječima (i moguće kroz azil), a ruski predsjednik Vladimir Putin je zauzet dešavanjima u Ukrajini i nije dovoljno zainteresovan za Dodika i RS da bi intervenisao.
Stoga mislim da će na kraju visoki predstavnik i Bosna izaći pobjednički iz ove krize, ali ne prije pogoršanja situacije, poručuje dr. Keil.
Dr. Marika Djolai, politička analitičarka iz Velike Britanije, ističe da je osnovni problem to što BiH nije napravila prvi korak ka realizaciji Plana rasta koji je dostupan do kraja 2027.
– Cilj Reformske agende je da uspostavi čvrstu osnovu u određenim politikama na kojima bi se daljnji razvoj trebao graditi u budućnosti. Finansijska sredstva su alat koji omogućava reforme, a ne cilj sam po sebi, ističe dr. Djolai.
Ništa preko noći
Mišljenja je da je rješavanje problema usaglašavanja na različitim nivoima vlasti cilj samih reformi koje se ne prepoznaju kao bitne za interes onih koji su na vlasti, za njihov politički opstanak ili potencijalni finansijski profit. Nije optimistična da bi se takav način razmišljanja mogao promijeniti do 30. septembra i da će se stavovi usaglasiti. Kada je riječ o Dodiku, dr. Djolai naglašava da on sigurno neće lako odustati nakon skoro 30 godina na vlasti uprkos izrečenoj presudi.
– Za SNSD ovo nije situacija koja se može preseći preko noći, pogotovo što nema jasne alternativne struje unutar partije. Promena političkog kursa zahteva vreme, ističe naša sagovornica.
Zaključuje da je Plan rasta kompleksan, te da bi za problem kakav je u BiH (a i u drugim zemljama) komesarka Kos mogla možda kroz dijalog pojednostavljeno predstaviti benefite reformi u odnosu na budućnost BiH u EU i njenim instrumentima.
