INTERVJU / REUF BAJROVIĆ NAJAVLJUJE RASPLET: “Potreban nam je institut vanrednih izbora. Prijevremene izbore u RS-u je već odlučio Stanivuković po nalogu…!”

Sa Bajrovićem smo razgovarali o samoj konferenciji, njegovim viđenjima prijevremenih izbora u RS-u, upotrebama izborne tehnologije te izmjenama u Izbornom zakonu BiH koje su neophodne za funkcionalniju vlast.

U Sarajevu u sali Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u srijedu 1. oktobra održana je konferencija u organizaciji nevladine organizacije Civil society BiH i Britanske Ambasade Sarajevo o vanrednim izborima u Republici Srpskoj i upotrebi novih tehnologija u izbornom procesu.

Jedan od učesnika konferencije bio je i politički analitičar i potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović gdje je govorio o tehničkim aspektima izbornog procesa u našoj zemlji. Tim povodom razgovarali smo sa Bajrovićem o samoj konferenciji, njegovim viđenjima prijevremenih izbora u RS-u, upotrebama izborne tehnologije te izmjenama u Izbornom zakonu BiH koje su neophodne za funkcionalniju vlast.

U Sarajevu u sali Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u srijedu 1. oktobra održana je konferencija u organizaciji nevladine organizacije Civil society BiH i Britanske Ambasade Sarajevo o vanrednim izborima u Republici Srpskoj i upotrebi novih tehnologija u izbornom procesu.

Jedan od učesnika konferencije bio je i politički analitičar i potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović gdje je govorio o tehničkim aspektima izbornog procesa u našoj zemlji. Tim povodom razgovarali smo sa Bajrovićem o samoj konferenciji, njegovim viđenjima prijevremenih izbora u RS-u, upotrebama izborne tehnologije te izmjenama u Izbornom zakonu BiH koje su neophodne za funkcionalniju vlast

Jedna od tema konferencije u organizaciji Civil Societyja bili su vanredni izbori za predsjednika RS-a zakazani za 23. novembar ove godine. Šta očekujete od samih izbora? Može li doći do određenih promjena odnosno kakve su šanse opozicije na ovim izborima?

Izbore je već odlučio Draško Stanivuković jer je po nalogu Beograda PDP odustao od učešća na izborima. Oni očito čekaju signal Vučića kojem u ovom trenutku ne odgovara dodatno komplikovanje odnosa na srpskoj političkoj sceni u BiH. Stanivukovića se vidi kao nasljednika Dodika, ali on će još morati čekati. Tako da do toga SNSD ostaje vodeća snaga. Svaki drugi rezultat bio bi senzacija.

Očekujete li da će se izbori odvijati regularno bez zloupotreba? Znamo na šta je sve spreman Dodik i njegova partija u zaštiti svojih pozicija…

Zloupotreba gotovo uvijek postoji, u nekom obimu. Međutim, mislim da Dodik ima jasnu situaciju i nema potrebe da kompromituje proces jer SNSD-ov protivkandidat, zbog rasula u opoziciji, nema skoro nikakvih šansi, tako da nema logike da SNSD ugrožava regularnost procesa. Christian Schmidt je Dodiku 2022. pomogao da zacementira očito neregularne rezultate izbora kada je preuranjeno priznao rezultate, iako opozicija nije prihvatila iste zbog silnih neregularnosti. Sada je Stanivuković dovoljan Dodiku i nema potrebe da rizikuje pritiskom na biračke odbore i sam proces brojanja.

Predstavnici Trojke u posljednje vrijeme nastoje sebi pripisati zasluge za poziciju u kojoj se našao Milorad Dodik. Prije svega, koliko je realno govoriti o slabljenju njegove političke moći i moći SNSD-a, da li je Dodik “gotov” kao što možemo čuti i, ako jeste, kolike su zasluge Trojke za to?

Govoriti o potpunom slabljenju Dodikove moći ili SNSD-a u ovom trenutku bilo bi preuranjeno i pretjerano optimistično. SNSD i dalje drži ključne institucije u Republici Srpskoj, ima čvrstu bazu podrške među biračima i efikasno koristi medijski i administrativni aparat za održavanje dominacije. Međutim, vidljivo je da se Dodik suočava s ozbiljnim izazovima: međunarodni pritisak, unutrašnje podjele u srpskoj političkoj sceni i ekonomski problemi koji se više ne mogu sakriti ni otimanjem novca poreskih obveznika iz FBiH. Nije on “gotov” u smislu da gubi sve, ali njegova moć je sigurno evoluirala u odnosu na prethodne godine. Što se tiče zasluga Trojke – mislim da one ne postoje. Trojka je Dodika izabrala za partnera 2022. i dala mu neslućenu moć predajući mu ključne institucije na nivou BiH.

U prilično burnom procesu intervencijom visokog predstavnika Schmidta došlo je do izdvajanja novca za izborne tehnologije. To je druga tema ove konferencije u organizaciji Civil Societyja. Ipak, već dugo traju upozorenja na moguće zloupotrebe te tehnologije. Kakvo vi gledate na uvođenje izbornih tehnologija i da li, poput mnogih političara uglavnom iz opozicije, očekujete da će rezultati biti pošteniji odnosno drugačiji od dosadašnjih? Kakva su iskustva zapadnih zemalja?

Uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog glasanja i biometrijskih provjera, predstavlja korak naprijed u modernizaciji našeg izbornog sistema. Vidim to kao neophodnu reformu koja može smanjiti manipulacije s glasačkim listićima i ubrzati obračun glasova, što je ključno za kredibilitet izbora u BiH. Međutim, upozorenja na zloupotrebe su opravdana – tehnologija nije neutralna ako nije podložna strogim nadzorima, transparentnim testovima i nezavisnoj reviziji. U rukama malignih aktera, mogla bi se koristiti za hakiranje baza podataka ili selektivno blokiranje glasača, što bi samo pogoršalo nepovjerenje. Ne dijelim naivno mišljenje da će rezultati automatski biti “pošteniji” ili drugačiji; tehnologija može poboljšati efikasnost, ali bez šire institucijske reforme – uključujući jačanje Centralne izborne komisije i sankcionisanje zloupotreba – ostaje samo kozmetička promjena.

Iskustva zapadnih zemalja su mješovita: u Estoniji i Švedskoj elektronsko glasanje je uspješno implementirano s visokim nivoom sigurnosti i učešća, zahvaljujući digitalnoj infrastrukturi i strogim kibernetičkim standardima. S druge strane, SAD su se suočile s kontroverzama oko Dominion sistema 2020. godine, gdje su optužbe za manipulacije, iako izgleda neosnovane, erodirale povjerenje. Lekcija za nas je da tehnologiju treba uvoditi postepeno, s pilot-projektima i jasnim ograničenjima, kako bismo izbjegli zamke viđene u zemljama poput Brazila ili Indije.

Tema konferencije je i institut vanrednih izbora, odnosno potreba njegovog uvođenja. Da li podržavate tu ideju, koliko je ona realna i šta bi BiH dobila s tim?

Potpuno podržavam uvođenje instituta vanrednih izbora u okviru Ustava i Izbornog zakona BiH, jer to predstavlja ključan mehanizam za odgovornost političkih elita i zaštitu demokratskih principa. U kontekstu naše političke realnosti, gdje blokade i korupcija često paralizuju institucije, vanredni izbori bi omogućili brzu reakciju na gubitak većine ili ozbiljne skandale, umjesto da se vladavina vuče godinama. Realnost implementacije ovisi o političkoj volji: potrebna je široka podrška u Parlamentu i podrška međunarodne zajednice, što nije nemoguće ako civilno društvo i opozicija nastave vršiti pritisak, kao što vidimo na ovoj konferenciji. BiH bi time dobila stabilniju vladavinu zakona, veće povjerenje birača u sistem i brži ekonomski oporavak, jer bi se izbjegle dugotrajne krize koje koštaju milijarde. To nije samo tehnička izmjena – to je korak ka pravoj funkcionalnoj državi, gdje se moć ne nasljeđuje, već se potvrđuje na biralištima. Nadam se da će inicijative poput ove konferencije dovesti do konkretnih prijedloga koje ćemo kao civilno društvo i opozicija aktivno promovisati.