Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, koja je bila posvećena situaciji u BiH. Na početku izlaganja, Komšić je izrazio zahvalnost članicama Vijeća zbog odluke o produženju mandata misije EUFOR Althea, naglasivši posebnu zahvalnost stalnom predstavniku Grčke.
U svom govoru Komšić je istakao da se njegovo obraćanje odnosi na protekli šestomjesečni period, prikazan kroz Izvještaj Ureda visokog predstavnika.
“Kao što se može vidjeti iz Izvještaja visokog predstavnika, proteklih šest mjeseci u Bosni i Hercegovini obilježeno je nizom političkih kriza, koje su u najvećoj mjeri bile povezane s postupkom protiv Milorada Dodika i presudom Suda BiH, donesenom na osnovu izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik”, rekao je Komšić.
Prema njegovim riječima, cilj takvih političkih kriza i formiranja paralelnih političkih, pravosudnih i drugih institucija bio je stvaranje uslova za secesiju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
Komšić smatra da su odluke Christiana Schmidta iskorištene samo kao izgovor, dok je stvarna namjera vlasti u RS-u bila dugoročno pripremanje za odcjepljenje dijela BiH.
“Takva politika Dodika i institucija RS trenutno je zaustavljena angažmanom međunarodne zajednice, ali sam uvjeren da će se aktivnosti usmjerene ka secesiji nastaviti”, upozorio je Komšić.
Dodao je da je ovakav razvoj događaja otvorio i rasprave o budućnosti OHR-a, kako u BiH, tako i među međunarodnim akterima.
“Napad na OHR kojem svjedočimo prikriven je napadima na Christiana Schmidta kao osobu. No, krajnji cilj tih napada nije on lično, već eliminacija same institucije OHR-a iz političkog života BiH. Uklanjanjem OHR-a uklonio bi se i Anex X Daytonskog mirovnog sporazuma, čime bi se direktno ugrozio, pa čak i potencijalno srušio cijeli mirovni okvir”, naglasio je Komšić.
Istakao je da, iako je često bio kritičan prema Schmidtu i njegovim odlukama, mora naglasiti da Schmidt nije djelovao samostalno.
“Sve odluke koje je donosio bile su rezultat pune koordinacije s međunarodnim faktorima u BiH, a vrlo često ih je donosio na njihov zahtjev. Ti potezi su, nažalost, često bili usmjereni na jačanje jedne političke opcije i interesa susjedne države u BiH”, rekao je.
Komšić je podsjetio da je OHR neodvojivi dio Daytonskog mirovnog sporazuma, definisan Aneksom X, čiji član V precizira ovlasti visokog predstavnika.
“Na osnovu tog člana uvedene su i tzv. Bonske ovlasti. Vijeće za provedbu mira je 2008. godine utvrdilo tzv. uslove 5+2 koji moraju biti ispunjeni prije zatvaranja OHR-a. Ti uslovi još uvijek nisu ispunjeni, te samim tim ne postoje formalni uslovi za zatvaranje ili izmještanje Ureda iz BiH”, pojasnio je Komšić.
Dodao je da trenutno postoji samo politička volja pojedinih domaćih i međunarodnih faktora da se OHR ukine, ali bi takva odluka, prema njegovim riječima, ozbiljno ugrozila stabilnost BiH i cijele regije.
“Realizacija tih planova bila bi udarac na strukturu BiH i mogla bi izazvati nove i dublje krize. Treba podsjetiti da današnja struktura države nije rezultat unutrašnjeg političkog dogovora, već mirovnog sporazuma s kojim nijedna strana u BiH nije u potpunosti zadovoljna — pa čak ni susjedne zemlje koje su učestvovale u ratu”, rekao je Komšić.
On je naglasio da koncept koji visoki predstavnik naziva “etničkim balansom moći” u suštini predstavlja “etnički disbalans moći”, koji sam po sebi generiše konflikte i nestabilnost.
“Trideset godina nakon okončanja rata svakodnevno svjedočimo da taj koncept ne donosi mir, nego nove napetosti. Ukidanje OHR-a ili smanjenje njegovih ovlasti značilo bi odustajanje od samog Daytonskog sporazuma, što bi imalo teške posljedice”, upozorio je Komšić.
Zbog toga je, kako je kazao, dužan predložiti konkretna rješenja za sadašnju situaciju:
“Postoje dvije opcije. Prva je imenovanje novog visokog predstavnika i zadržavanje institucije OHR-a sa svim ovlastima iz Aneksa X — što bi bilo kratkoročno rješenje. Druga, dugoročna opcija, jeste da Bosna i Hercegovina postane istinski demokratska država, bez diskriminacije građana, sa ustavno zaštićenim ljudskim pravima i vladavinom prava, spremna za integraciju u Evropsku uniju.”
Komšić je pozvao međunarodnu zajednicu da podrži početak tranzicijskog perioda, tokom kojeg bi BiH sprovela ustavne i institucionalne reforme potrebne za izgradnju moderne i funkcionalne države.
“Vrijeme za političku i pravnu tranziciju Bosne i Hercegovine je došlo. Moramo je započeti odmah, zajedno i bez odlaganja. Sve drugo bilo bi opasno igranje s mirom, sigurnošću i stabilnošću ne samo BiH, nego i cijele regije, pa i Evrope”, zaključio je Komšić.
