Pred dolazak predsjednice Evropske komisije iz Delegacije EU u BiH optimistične su najave da nije u potpunosti izgubljen novac zbog višemjesečnog reformskog kašnjenja
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen danas stiže u novu zvaničnu posjetu našoj zemlji. Prva adresa joj je Srebrenica, gdje će obići Memorijalni centar u Potočarima, a nakon toga ide u Sarajevo na sastanak s članovima Predsjedništva i predsjedavajućom Vijeća ministara BiH. Von der Leyen u BiH stiže nakon što su državni ministri, nakon višemjesečnog kašnjenja, konačno krajem septembra usvojili Reformsku agendu potrebnu za aktivaciju sredstava iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.
Spisak želja
Ipak, još nije poznat stav Bruxellesa u vezi s bh. agendom, odnosno da li ispunjava jasne kriterije Unije. Negativan odgovor bi značio i novo kašnjenje, a nakon što je BiH, zbog kašnjenja, već izgubila 10 posto, odnosno 100 miliona eura planiranih sredstava. Iz Delegacije EU u BiH poručuju da taj novac nije trajno izgubljen.
Ukoliko BiH uspješno provede sve reforme u Planu rasta, pod uslovom da budu prihvaćene od Evropske komisije, mogla bi vratiti 100 miliona eura, koliko je izgubila ljetos zbog probijanja roka za usvajanja Reformske agende. Novac iz Plana rasta će biti dodijeljen u skladu sa provođenjem reformi, što znači da zemlje koje budu bolje radile mogu dobiti više od nominalne sume koja im je određena. Uskraćena sredstava i dalje će ostati dostupna zemljama regije i bit će preraspodijeljena na osnovu zadovoljavajućeg napretka u ukupnom provođenju reformi, poručili su iz DEU.
No, osim usvajanja dokumenta, bh. vlasti gošću iz Bruxellesa dočekuju u nikada većoj blokadi. Brojne reforme su samo pobrojane, a među njima i one koje su godinama kamen spoticanja, kao što je pitanje Ustavnog suda BiH, pa je jasno da tek slijedi mukotrpan rad. Da situacija bude još gora, BiH još nema ni budžet za godinu do čijeg kraja su ostala još dva i pol mjeseca. Očekuje se da će upravo biti naglašena potreba za ubrzanjem reformskih procesa, jačanjem institucionalne stabilnosti i konkretnim koracima ka ispunjavanju ključnih kriterija za članstvo u EU.
A da BiH nije dugo bila u većem fokusu EU, najviše zbog ruske agresije na Ukrajinu, smatraju analitičari. Zbog toga se očekuje da izbori za novog predsjednika RS-a na određeni način budu restart na putu reformi.
– Evropska komisija daje signal BiH da uprkos svemu, činjenici da nema reformi, da nema budžeta i dalje postoji potencijal da se to završi u određenom roku, kako bi novac iz Plana rasta za BiH počeo stizati, a da se onda kroz taj okvir nastavi s radom u BiH. EU tako pokušava normalizirati taj proces koji se sad dešava u RS-u, kaže za Oslobođenje univerzitetski profesor iz Ljubljane Faris Kočan.
Slika medija
A u kontekstu pogoršanja medijskih sloboda u regiji, koalicija međunarodnih organizacija za slobodu medija, novinara i izražavanja pozvala je predsjednicu Evropske komisije da tokom boravka na Zapadnom Balkanu s nadležnim pokrene pitanje prijetnji novinarima.
– Ponovna kriminalizacija klevete i usvajanje zakona o stranim agentima u bh. entitetu Republika Srpska, kao i široko rasprostranjeno smanjenje financiranja nezavisnih medija, daju sumornu sliku medijskog krajolika, u kojem nezavisne i male redakcije možda neće moći preživjeti, upozoreno je.
