Pravni stručnjaci kažu da Dodik ne može biti ni predsjednik SNSD-a, jer se ne gleda da li stranka prima novac, već da li je predviđeno da ga prima
Pometnju u javnosti izazvao je odgovor Suda BiH Oslobođenju kada je u pitanju već mjesecima poznata činjenica da bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u narednih šest godina ne može obavljati službenu dužnost u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava. Iz Suda BiH su, između ostalog, naveli da “Dodiku presudom nije izrečena mjera zabrane političkog djelovanja, nego mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske”.
Posljedice
Dodali su iz državnog Suda da, “u odnosu na pravne posljedice osude, koje nastupaju po sili zakona, a koje kao takve nisu ni navedene u dispozitivu presude, Sud BiH nije u obavezi da daje mišljenja, tumačenja niti objašnjenja u vezi s pitanjima koja izlaze izvan okvira njegovih nadležnosti”.
No, Sud BiH jeste, još 1. augusta, detaljno obrazložio pravosnažnu presudu Dodiku i sve ono što iz nje proizlazi. Tako je navedeno da je potvrđivanjem prvostepene presude, potvrđena prije svega i odluka prvostepenog suda o mjeri sigurnosti, kojom se optuženom zabranjuje vršenje dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina, ali i to da “prema istom će, s obzirom na pravosnažnost presude, nastupiti i pravne posljedice osude iz člana 203.a stav 5. tačke a), c) i d) Krivičnog zakona BiH”.
A u citiranom dijelu KZBiH se navodi da osuda ima za pravnu posljedicu prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava, te zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
– S obzirom na pravosnažnost presude, nastupaju i pravne posljedice osude iz člana 203.a stav 5. tačke a), c) i d) KZBiH, koje će trajati onoliko dugo koliko i krivičnopravna sankcija, a to je šest godina. Posljedice se tiču zabrane sticanja ili vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava, navodi za Oslobođenje pravni stručnjak Nedim Ademović.
Sud BiH je ranije objasnio i zašto sve nije uneseno u presudu, pojasnivši da “nastupaju po automatizmu, odnosno sili zakona”, te da će “posljedice osude obuhvatiti širi aspekt zabrane djelovanja od onog koji je sadržan u samoj mjeri sigurnosti”.
Tumačenja da Dodik može biti predsjednik SNSD-a, jer se ta stranka i stranka Ujedinjena Srpska, zbog odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta o zabrani, ne finansiraju iz javnih sredstava, možda i nemaju jako uporište. Ademović smatra da je i to zabranjeno.
Javne funkcije
– Ne gleda se da li određena stranka in concreto prima novac ili ne iz nekog budžeta, već da li je predviđeno da prima novac. Zakonom jeste predviđeno da SNSD prima novac iz budžeta, a činjenica da je odlukom OHR-a SNSD trenutno isključen iz finansiranja ne čini ovu situaciju drugačiju. Cilj zakona jeste da se pravosnažnim osuđenicima za djelo za koje je Dodik osuđen onemoguće da obnašaju takozvane javne funkcije, a to što je SNSD trenutno kažnjen finansijski, ne znači da predsjednik političke stranke nije više “javna funkcija”. Takvo razmišljanje bi bilo protivno ratiu zakona, a to je da se takvi osuđenici spriječe da dođu do javnih funkcija. Svaka politička stranka je itekako bitna “javna politička organizacija”. Pristup osuđenicima upravljačkim strukturama jednako je poguban kao i u slučaju pristupa bilo kojoj funkciji neke od tri grane vlasti, smatra Ademović.
