ZLATKO MILETIĆ “: Dodik i Čović žele podjelu BiH da bi dijelove priključili Srbiji i Hrvatskoj, EU nas diskriminira.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je korumprirana i ona ne može nikome dijeliti lekcije, upozorio je u intervjuu za “Slobodnu Bosnu”, delegat u Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda PS BiH

Šta se krije iza sastanka predsjednika HDZ-a i SNSD-a u u Banja Luci, te koju su moguću strategiju smislili za nastavak blokada rada i djelovanja institucija Bosne i Hercegovine u intervjuu za “Slkobodnu Bosnu” govorio je Zlatko Miletić, delegat u Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Govorio je tome zašto ne pričamo o odgovornosti zbog gubitka više od 100 miliona eura pomoći Bosni i Hercegovini od Evropske komisije zbog izostanka pravovremenog usvajanja Reformske agende, kao i ša sve zamjera Evropskoj uniji, posebno djelovanju predsjednice Evropske komisije.

Vrlo oštro je reagovao i na odluku Evropske komisije, odnosno Evropskog parlamenta na uvođenje novog sistema kontrole i ulaska za građane Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, a prvenstveno za građane Bosne i Hercegovine.

Najnovije poruke sa susreta dvojice lidera, HDZ-a BiH i SNSD-a, ali ovaj put od Dodika glase: potreban treći entitet Hrvatima u BiH. Je li vjerujete da je to bilo krajnje iskreno ili je to ponovno neka podle politika predsjednika SNSD-a?

– Moram reći da sam malo razočaran koliko građani u Bosni i Hercegovini ne razumiju tu politiku ili tu vrstu suradnje između HDZ-a BiH i SNSD-a koja je višedecenijska. Očigledno oni imaju jedan cilj i to je ustvari istina ovo što je Dodik rekao. On je na ovom posljednjem skupu koliko sam ja to mogao protumačiti da on zapravo predstavlja desno krilo HDZ-a BiH. Očigledno Dodik ima jednu drugu namjeru da eventualno podjelom Federacije BiH dođe do svog konačnog cilja, a to je da evenualno ako bi se desilo da imamo tri entiteta u BiH u svakom slučaju bi je u konačnici bilo lakše podijeliti.

Mislim da je politikama, Čovića i Dodika prevashodno, ne čitavim njihovim političkim strankama, da im je to u biti politički cilj da korak po korak dođu jednostavno do faze da Bosnu i Hercegovinu podijele na one dijelove koji bi eventualno kasnije pripojili Hrvatskoj, odnosno u slučaju Republike Srpske Srbiji.

Upitno i hoće li više biti sjednica Doma naroda
Bojite li se da je zapravo njihov sastanak u Banja Luci bio dogovor za nastavak blokade prvenstveno rada institucija Bosne i Hercegovine s obzriom da će u narednom periodu vjerovatno HDZ BiH insistirati na izmjenama Izbornog zakona BiH?

– Teško je sada to procijeniti. Domom naroda Parlamentarne skupštine BiH počinje da predsjedava Kemal Ademović. Očigledno da su Čović i Dodik imali taj kontakt da su se već zajednički dogovorili, uslovno rečeno, o foramatu kako će nastupiti.

Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH imao je sjednicu. To je predradnja da se dogovori način rada za sjednicu Kolegija Doma naroda PS BiH. Na šta će sve to izaći ne znam. Zavisi od ponašanja Kemala Ademovića kao predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH u kom će to pravcu ići.

Međutim, ono što je potrebno da bh. javnost zna jeste da bi se doržala redovna ili hitna sjednica Doma naroda potrebna je saglasnost najmanje dva člana Kolegija. Znači održavanja sjednice nema dok najmanje dva člana Kolegija nisu za nju.

Da o dnevnom redu ne opterećujemo sada javnost. Tako da je vrlo upitno. Može se ustvari desiti da do sjednica Doma naroda PS BiH više i ne dođe ukoliko Ademović sa tim njihovim zahtjevima ne bude saglasan. Očigledno su se oni u Banja Luci dogovorili u tom dijelu kako i na koji način će postupati u narednom periodu.

Bez obzira na tu činjenicu i uslovno rečeno i da se dogovore, vrlo je teško da se desi, bar ovih zahtjevi koje oni postavljaju, a vidimo od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto oko glavnog pregovarača BiH sa EU da uopšte ovi iz “Trojke” nemaju pojima o kome se radi što znači da taj proces nije transparentan. Očigledno su se i o tome dogovorili jer vjerovatno protežiraju nekog kandidata s kojim je zadovoljna i jedna i druga strana, neuključujući treću stranu (Trojku), a da o Bošnjacima kao kategoriji, ružno je to reći, jer u tom smislu mislim da ih niko nije ni konsultovao.

Ne vjerujem da će takva vrsta prijedloga proći ni na Vijeću ministara BiH, a pogotovo ovi neki akti ili zakoni kada je u pitanju Dom naroda, pa i Predstavnički dom PS BiH.

Tako da će funkcionisanje ovih preostalih godinu dana biti vrlo upitno i mislim da ništa mi posebno nećemo napraviti u narednoj godini sve do izbora 2026. godine, a onda će građani ukoliko oni procjenjuju da je ovo dobro što se dešava u BiH, i trenutne ove posljednje dvije – tri godine, imat će pravo glasa, pa neka izaberu opet ove iste ako im se ovo sviđa u kakvom društvenom sistemu trenutno žive.

Nastavit ćemo da gubimo novac kroz projekte
Je li licemjerno govoriti od bh. vlasti da su za evropski put, a u isto vrijeme su dozvolili da se izgubi više od 100 miliona eura pomoći Evropske komisije? I onda imamo situaciju da niko ne priča o odgovornosti nego se priča o tome da je odlična stvar što smo uopšte usvojili Reformsku agendu i mi smo završili svoj posao?

– Upravo tako. Jedan od najvećih problema u Bosni i Hercegovini je upravo taj što ovdje ne postoji odgovornost za bilo šta. Pa tako i za gubljenje tih 108 miliona eura.

Gledao sam reakcije kada su poslali tu Reformsku agendu, koliko su oni slavodobitno o tome govorili. To je išlo do te mjere da su od toga napravili ne znam kakav spektakularan događaj, a da niko ne priča o odgovornosti zašto smo propustili već, odnosno napravili štetu institucijama BiH od 108 miliona eura. Malo je nedostajalo da bude još 108 miliona eura.

To znači otprilike, da građani razumiju, to bi bilo upitno oko 430 miliona KM što je ogroman novac. Sad da li će to EU odobriti u tom smislu, odnosno Evropska komisija da li će se složiti sa tim planom vjerovatno hoće imajući u vidu kakvi smo mi ovdje u Bosni i Hercegovini.

Ovdje se zapravo bilo šta teško donosi. Ali, šta građani trebaju razumjeti jeste da ta Reformska agenda, odnosno Plan rasta sadrže projekte na osnovu kojih se, između ostalog, firme ili građani, mislim na radnu snagu trebaju angažovati oko provođenja određenih projekata.

Pretpostavljam i oko implementacije tih projekata da će biti problema, ali evo to je bilo kakav iskorak da idemo na putu ka EU.

Brojne su vaše zamjerke i prema samoj Evropskoj uniji, a posebno predsjednici Evropske komisije. Zašto?

– Ono što je licemjerno jeste i ponašanje Evropske unije. Evo imali smo posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen.

Možda se naši građani u BiH malo bave sa tim, jer ne poznaju doivoljno dobro situaciju inače oko evropskih zvaničnika. Prvo da je takva osoba na takvoj poziciji u EU, a koja je korumprirana i protiv koje su pokrenuta dva sudska postupka i to jedan pred Evropskim sudom u ime evropskih organa, a drugi u Belgiji za netransparentnu nabavku vakcina. Ta afera je poznata kao afera Pfizergate, gdje još nije utvrđeno po kojoj cijeni su iste kupovane. Ta žena je u dva navrata putem poruka na mobilnom telefonu nabavila 1,8 milijardi vakcina. Jedan dio tih vakcina je uništen u vrijednosti oko 4 milijarde eura, a ukupan nivo novca koji je upitan u toj nabavci čak 35 milijardi eura.

Sada ako se to prevede u ove planove rasta i pomoći koju oni daju Bosni i Hercegovini i drugim zemljama na Balkanu jasno je vidljivo koliko je novaca upropašteno, a koje su mogle bbiti upotrebljene na drugi način.

Ali, očigledno, i ja smatram da će ovi organi bar kada su u pitanju sudski imati načina da se pozabave tim vidom korupcije.

EU nas smatra građanima drugog reda
Imali ste i niz zamjerki na uvođenje novog sistema prelaska granica EU kroz uvođenje EES sistem. U ćemu vidite da je problem u tom slučaju?

– Možda sam i burno reagovao po tom pitanju. Ovo uvođenje ustvari elektronske kontrole građana koji dolaze sa Balkana, samim tim i iz Bosne i Hercegovine mislim da je katastrofalan.

Od zemalja za koje se govori, ove sa Balkana, a predsjednica Evropske komisije je kružila kroz čitav region, ne vidim da je iko od zvaničnika bilo koje države skrenuo pažnju na taj problem. Ustvari to što rade, a naum je bio da se to uradi još od 2017. godine, pa se odgađalo, je diskriminatorno i da to nije u redu, da na taj način zaista vrijeđaju integritet i dostojanstvo naših građana. U konačnici nam vrijeđaju inteligenciju.

Jer, ovaj vid tog elektronskog nadzora građana, uključujući biometriju, izvlačenje ljudi na graničnim prelazima, slikanje, uzimanje otisaka prstiju… Mogli su to uraditi ako su htjeli na jedan drugi način.

Oni su mogli sa državnim organima BiH napraviti sporazum, odnosno sa institucijama poput IDDEEA-e da im se svi podaci koje imamo biometrijski o svim građanima Bosne i Hercegovine dostave tom tijelu. A, ne da građane izvlačite iz autobusa i da to traje satima. A, bit će to još gore kako vrijeme bude odmicalo. Mislim da od zemalja koji očekuju da budu njihovi partneri da je to ponižavajuće.

Zašto je to tako ne znam, ali očigledno, možda sam ja i pretjerao u svojoj konstataciji, ali ipak oni nas ovdje kada je u pitanju prostor jugoistočne Evrope smatraju građanima drugog reda.