“Američka administracija bila je jasna i rekla da želi potpunu promjenu vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS) te zahtijeva povlačenje Rusije iz kompanije”, rekla je u subotu na vanrednoj konferenciji za medije srpska ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović.
Dodala je da je rok za pregovore o vlasništvu 13. februara, ali NIS i Rafinerija nafte Pančevo ne mogu nastaviti poslovati dok se ne ispune svi uslovi. Rafinerija od 25. novembra više neće imati nafte koju bi prerađivala. Vlada tvrdi da ima zaliha derivata do kraja godine. Sazvana je izvanredna sjednica Vlade Srbije u nedjelju na kojoj je, iako za to nema ovlasti, sjedio i predsjednik Republike Aleksandar Vučić.
NIS se našao pod američkim sankcijama pri završetku mandata predsjednika Joea Bidena. Strateški važna kompanija koja posjeduje jedinu rafineriju u Srbiji prodana je ruskoj kompaniji Gazpromneft 2008. godine za malo novca (400 miliona eura za 51 posto, dok je Hrvatska za 25 posto Ine od MOL-a dobila 505 miliona dolara 2002. godine u kobno pogrešnoj operaciji) kako bi se osigurala podrška Moskve u zaustavljanju primanja Kosova u UN i druge međunarodne organizacije.
Bez interesa
Od uvođenja sankcija SAD je davao NIS-u izuzeća, ruske kompanije su malo izmijenile vlasništvo, ali nisu pokazale interes da pomognu Srbiji.
NIS je, uz pomoć Hrvatske jer je kompanije važan partner Janafa, dobivao odgode uvođenja sankcija, ali 8. oktobra su stupile na snagu. “Već 37 dana nismo dobili ni kap nafte iz Janafa”, naglasila je ministrica, piše Jutarnji list.
Dubravka Handanović Đedović (Foto: Profimedia)
Rusi su i dalje bili neambiciozni pa su 11. novembra poslali Washingtonu zahtjev u kojem traže produžetak odobrenja za rad “na temelju pregovora s trećom stranom”.
Srpski izvori navode da je riječ o evropskim i azijskim partnerima. SAD je reagirao očekivano, odbacio je zahtjev i zatražio izlazak Rusa iz vlasničke strukture NIS-a: Gazpromneft ima 44,85 posto udjela, Gazprom 11,30, Srbija 29,87, a ostatak drže manjinski dioničari.
Ministrica Đedović Handanović izjavila je da je SAD upozorio da u promjeni vlasničke strukture ne smije biti skrivanja ruskih saradnika Gazproma ili ruske vlade. Ruski Lukoil, koji je pod američkim sankcijama, pokušao je sve međunarodno poslovanje prodati kompaniji Gunvor, što je SAD odbacio jer je bliska Putinu.
Naftna Industrija Srbija (Foto: Oliver Bunic/Afp)
Vučić je na sjednici Vlade rekao da se odluka o vlasništvu mora donijeti u sljedećih sedam dana, a ako se moskovske kompanije ne uspiju dogovoriti s partnerima oko cijene, Srbija će ponuditi bolju opciju za ruski dio NIS-a, opet odbacujući ideju konfiskacije imovine. “Nakon 13. februara u totalnom smo kolapsu”, upozorio je.
Drama queen
Vučićevo priznanje da Srbija nije bila ruski izbor pri prodaji udjela u NIS-u, iz čega se može zaključiti da su Rusi tražili opciju koja će im garantovati povrat vlasništva kad se sankcije ukinu. Kao kod Gunvora.
Vučić je opet krivnju prebacio na sve druge.
“Kad sam prije godinu dana najavio da je moguće da će doći do takvih sankcija i govorio o namjerama da se Rusi istisnu iz vlasništva, cijela javnost u našoj zemlji i svi ostali – uključujući i vas u Vladi i u širem državnom sustavu – reagirali ste otprilike s: ‘OK, drama queen‘, proći će za mjesec, dva ili tri‘”, rekao je Vučić, prenosi mrežno izdanje beogradske Politike.
Nakon toga najavljuje da će baš on razgovarati s Amerikancima, Rusima, partnerima većinskih vlasnika NIS-a. Krivi su, jasno, i Hrvati. Iz njegova uobičajenog monologa na sjednicama Vlade, gdje proziva one koji nisu napravili sve što im je naložio, pozornost privlače dvije teze. Predsjednik Srbije neprestano naglašava da Srbija cijelo vrijeme riskira zbog odnosa koje ima prema Rusiji, zbog čega odbacuje nacionalizaciju, piše Jutarnji list.
Povrijediti Putina
Iako Moskva nije pokazala interes da pomogne Srbiji u slučaju NIS-a, Beograd je gotovo potpuno ovisan o ruskom plinu. Novi dugoročni ugovor još nije potpisan, pa Vučić ne smije na bilo koji način povrijediti Putina, jer bi u januaru mogao ostati bez još jednog važnog energenta.
Neskrivenu ljutnju usmjerava prema SAD-u, navodeći da ne želi komentirati moralnu dimenziju američke odluke jer je “svima jasno što mislim o tome”. Srbija, očito, nije shvatila širi okvir američko-ruskog energetskog sukoba koji je kulminirao sankcijama koje je Washington nametnuo Lukoilu i Rosneftu.
SAD još od kraja 1990-ih aktivno radi na odvajanju cijele regije od ruskih energenata, što je dinamizirano kad je Rusija iznijela plan “Južnog toka” kojim je planirala cijelu regiju učiniti ovisnom o svom plinu.
LNG na Krku tada postaje gorućom temom. Ne treba zanemariti važnost Janafa u regionalnim okvirima i mogućnost da je na američku odluku o NIS-u dijelom utjecalo i odobrenje Mađarskoj da kupuje rusku naftu, zbog čega naš naftovod neće biti dobavljač nafte rafinerijama u vlasništvu MOL-a, ali zahtjev za potpunim izbacivanjem Rusa iz NIS-a, i to brzo, vratio bi Janafu važnog poslovnog partnera.
