BEĆIROVIĆ NAZVAO DODIKA “USTOLIČENI PREDSJEDNIK” PA SE NADOVEZAO: “On gaji prevarantski mentalitet, vjeruje da može svakog da prevari, a ustvari…”

Dok Moskva i Kijev otvaraju vrata mogućem dogovoru, iza kulisa odlučuje se mnogo više. U BiH koja i dalje živi u arhitekturi Dejtonskog mirovnog sporazuma svaki geopolitički potres odzvanja snažnije. Da li BiH ponovo postaje geopolitičko žarište? Ko u ovom trenutku ima moć da odlučuje o njenoj budućnosti?

Odgovore na ova pitanja potražili smo od Zijada Bećirovića, direktora Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije.

Ukrajina je pristala na mirovni sporazum, ali neki manji detalji još treba da se razrade, rekao je američki zvaničnik za BBC. Potpredsjednik Kremlja Dimitri Peskov izjavio je da je još rano govoriti o mogućem skorom postizanju mirovnog sporazuma o Ukrajini i poručuje da treba sačekati dalji razvoj događaja. Kakav je realni domet mogućeg dogovora Rusije i Ukrajine, pitali smo.

Ovaj plan je dobar iz razloga što je to prvi korak od hiljadu milja, tako da je i taj dugi put započet. Ovo je prvi sveobuhvatan prijedlog mira kada se radi o samoj Ukrajini i naravno on ima mnogo nedorečenosti. Vrlo je važno za budućnost Evrope kako će se riješiti to pitanje, ali prvenstveno je to najvažnije za samu budućnost Ukrajine. Mi dobro znamo da su i na Balkanu vođeni ratovi, ali nijedna granica nije pomjerena za pedalj, tako da se očekuje da se poštuje međunarodno pravo i na tome je insistirao i sam generalni sekretar Antonio Gutereš koji je rekao da su za svaki dogovor koji poštuje međunarodno pravo i mora se voditi računa i o tim aspektima”, kazao je Bećirović u Danu uživo.

“Rusiji ne odgovara nastavak rata, BRIKS najavljuje korak koji Amerika ne prašta”

Ističe kako je ovaj rat iscrpio Rusiju, a da je oslonac pronašla u Kini koja joj u modernoj povijesti nikada nije bila saveznik.

Vidimo da je američki predsjednik Trump kontaktirao u vezi zaustavljanja rata u Ukrajini i sa kineskim predsjednikom Xi, jer se smatra da je jedno od rješenja za zaustavljanje rata vodi i preko samog Pekinga. Onda je pokušala Rusija u okviru BRIKS-a da osigura svoju jaku poziciju. Ona ne može biti vodeća u okviru BRIKS-a. Nema sve te parametre kao što imaju Indija, Kina, Brazil ili neke druge države, ali ona pokušava da sebere, redefiniše i da pronađe nova tržišta i to je vrlo teško zato što sve drži Zapad. Komplet, svjetska ekonomija, međunarodni finansijski poredak, sve je u rukama Zapada, a pogotovo što Zapad može na svaki način preko svojih država u okviru BRIKS-a, jedna od njih je i Kina, jedna od njih je i Indija, a djelomično i sam Brazil, da mnoge stvari minira. Prvenstveno se radi o osnivanju jedne nove valute, kao sredstva plaćanja, na što je Amerika alergična. Mi dobro znamo kako su započeli ti ratovi na Bliskom Istoku, kada su Saddam Hussein ili neki drugi, rekli ‘mi prelazimo sa trgovine u dolarima na euro’ i to Amerika ne oprašta. Kao što je već upozorila država članice BRIKS-a koje predstavljaju ustvari jedan konglomerat, narodski rečeno tu su babe i žabe, znači države po svim mogućim kriterijima, geografskim disperzirane, ali ne mogu parirati recimo Evropskoj uniji koja je jedna organizirana integracija, asocijacija država, koja sve više ide ka jačanju svih tih institucija, svih tih mehanizama. Zbog toga je važno da i Bosna i Hercegovina i druge države regiona Zapadnog Balkana, najbolje kada bi to bilo kolektivno, postanu članice Evropske unije, zato što je i Evropska unija probitno nastala kao mirovni projekt, da bi se sve to zaokružilo, sve ove naše probleme, trzavice koje imamo, većina bi same bila administrirana zajedničkim članstvom država Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji”, rekao je Bećirović.

“Rusima se morate suprotstaviti silom da bi vas poštovali kao neprijatelja”
Dodaje da Rusiji ne odgovara nastavak rata što se vidi na terenu i unutar Rusije te dodaje da i Ukrajina ima probleme.

“Ukrajina bez pomoći kolektivnog Zapada, poredvođenim srednjoameričkim državama, ne bi imala nikakve šanse sa Rusijom, ali moramo znati da Rusija ima drugi softver i njima se morate suprostaviti silom da bi vas prihvatili, ali da bi vas i poštovali kao neprijatelja. Zato je važno da Zapad i da podržava Ukrajinu da odbrani svoj teritorijalni suverenitet i integritet”, rekao je.

Oslabljena tri ključna lidera u Evropi

„Bez pristanka Ukrajine i Evropljana neće biti osnova za istinski, dugotrajan mir“, poručio je njemački kancelar Fridrih Merc i dodao da je neophodno očuvati jedinstvo između evropskih zemalja i SAD. Zašto EU gubi strateški ritam i kako se to odražava na njenu geopolitičku vjerodostojnost?

Evropska unija je u vanjsko-političkom smislu slaba, vrlo ranjiva i nema svoju jedinstvenu vanjsku politiku. Na kraju krajeva vidimo šta rade Orban, Fico, pa prije je bilo ona prethodna struktura vlasti u Poljskoj i drugim državama, ali generalno imamo oslabljena tri ključna lidera u Evropi – to je francuski predsjednik Macron, njemački kancelar Merz, ali i premijer Velike Britanije Starmer. Znači oni su vrlo oslabljeni, oni nemaju podršku, pogotovo francuski predsjednik. Onda na neki način kompromitovala se njemačka politika, prije od Angele Merkel, pa kasnije sa kancelarom Scholzom, evo sada sa Merzom. Pa njihov odnos prema dešavanjima u Gazi, a recimo Starmer je zbog svojih poteza koje je napravio prvenstveno zbog Gaze izgubio međunarodnu podršku u onom dijelu koje je kontrolirao šef izraelskih lobija. U ovom slučaju oni ne mogu parirati moćnom Donaldu Trumpu, koji ipak, bez obzira koliko je moćan, istovremeno može biti najslabiji u svom tom lancu, kada se dolazi do mirovnih pregovora. U ovom slučaju najslabija karika je Ukrajina, a Rusija priznaje samo silu. I zato je važno da oni imaju podršku, znači zvanični Kijev, ne samo srednjeameričkih država, nego i ključnih država Evropske unije, odnosno Evrope, pošto Velika Britanija nije više u Evropskoj uniji, na način da Rusija shvati da iza sebe ima moćnog protivnika, ne samo Ukrajinu. I Amerika tu zaista nudi tu pomoć, iako je, recimo, Donald Trump izanio da neće nuditi tu pomoć, one su od njegovog dolaska na vlast negdje skoro 3 milijarde koji su poručili vojne opreme i naoružanje, ali ovde su prvenstveno važne obavještajne operacije, odnosno ti podaci koji su potrebni za ratovanje Ukrajinskoj strani protiv moćnog ruskog agresora”, rekao je Bećirović.

Naglasio je kako je važno da Ukrajina osigura da ona bude suverena, nezavisna država na cijelom svojoj teritoriji. Ukoliko se to ne bi desilo, sljedeća meta Rusije bile bi neke druge zapadnoevropske države.

“Mi moramo znati u mentalnom sklopu Rusa ‘Mala Rusija’ znači taj trugao – Moskva, Minsk, Kijev – oni se toga neće odreći. Mislim da je to shvatio i američki predsjednik, da su to samo bili manevri Vladimira Putina, i dobro je da ukrajinska strana ne odbija prijedloge Donalda Trumpa, pošto je on takav kakav jeste – ne voli da mu neko kaže ne. Tako da je to sada uz korigiran plan od 28 na 19 tačaka, ustvari prilika da ga sama Ruska federacija odbije, a Rusija opet ne može rizikovati, vezana je za Zapad, ona želi biti u G7, ona želi da sarađuje sa Zapadom. Uzmite samo primjer, recimo kineskog predsjednika Xija, koji je rekao ‘mi ne smijemo dolaziti u konfrontaciju sa Zapadom’, zbog tehnologija, digitalnog društva, svih tih aspekata u kojima apsolutno dominira Zapad. Na kraju krajeva vidimo šta rade srednjeameričke države, kad je u pitanju recimo Naftna industrija Srbije, i koliko su Rusi tu zavisni od licenci koje daje OFAC, odnosno američki department za trezor”, pojasnio je.

“Dodik nije izabrani predsjednik, to je bila Trivić. On je bio ustoličeni predsjednik”
Da li u ovom trenutku ovih globalnih dešavanja i nekog novog globalnog balansa Amerika ojačava svoje prisustvo i utjecaj u BiH? U kojem pravcu iće američka politika u BiH i na zapadnom Balkanu?

“Amerika je velika sila, ali nije otklonjena po volji. Ona ima odgovornost za cijeli svijet, ima svoje interese i možda ću najbolje opet poređenje napraviti. Sjetimo se, prije desetak i više godina, kada je rečeno, Rusi se povukli sa Balkana definitivno zato što su povukli svoje trupe sa aerodroma u Prištini. Međutim, Rusija je prisutnija više nego ikada na zapadnom Balkanu, generalno u jugoistočnoj Evropi, ali isto tako i srednjeameričke države zbog strateške važnosti jugoistočne Evrope i zbog toga je važno da BiH postane članica NATO-a, a cilj da se zaokruži taj prostor gore od Trsta dole do Grčke, ostaje još tih desetak kilometara na obali BiH i u tome NATO, moćne države, vide svoj strateški interes i to je dobro za BiH. U nekim aspektima je BiH mimo tih globalnih tokova, što nužno nije ni loše u postojećoj situaciji, postojećoj konfrontaciji, ali u svakom slučaju ovi koji misle da su nadmudrili i prevarili srednjeameričke države i ako su te sankcije skinute, on nije riješio ni jedan problem sa srednjeameričkim državama koje ima. A pored tih problema ima još stotine drugih. Vidjeli smo da je Amerika imala mnoge kojima je progledala kroz prste i vidimo kako su na kraju krajeva završili. Pogledajte tu hrvatsku šestorku Jadranka Prlića, vidimo na istočnoj strani tadašnjeg predsjednika Miloševića i slično, vidimo i Sadama Huseina – bio je nekada njen saveznik, Muammara Gaddafija i slično. Tako da nije se igrati sa srednjeameričkim državama, pogotovo ovi koji stalno gaje neki prevarantski mentalitet kao Milorad Dodik da mogu kao navodno sve prevariti, oni su ustvari prevarili sebe i ovo sve što rade nije znak nikakve snage, nikakve stabilnosti ili moći, nego je to stvar određenih manipulacija, akrobacija, kako bi na neki način pokazali među građanima ili dijelu svog biračkog tijela da su oni superiorni i da niko ništa ne može. Moramo reći da kada Milorad Dodik kaže da on je izabrani predsjednik, znači moramo znati da nije on bio izabrani predsjednik, izabrani predsjednik je bila Jelena Trivić, on je bio ustoličeni predsjednik. Sada ponovo imamo situaciju da je izabrani predsjednik Branko Blanuša, a žele da ustoliče Karana putem izborne prevare, mahinacija i svih drugih nezakonitih aktivnosti. Tu moramo biti oprezni i vidimo da to sve pokušavaju da proguraju preko CIK-a jednog dijela međunarodnog faktora, kao što su to uradili prije tri godine kada su ustoličili Milorada Dodika, a sada je taj proces ustoličavanja Siniše Karana i to se mora spriječiti, stvari ne bi bila samo manifestativna demokratija kao što sada jeste, nego da bi ona bila stvarna. Zato je velika uloga svih tih institucija, ali i građana. Očekujem da i građani dignu svoj glas”, poručio je.