Evropska komisija je u utorak predala bosanskohercegovačkim vlastima svoj izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji. U aktu upućenom Evropskom parlamentu i drugim institucijama, a u kojem se iznose detalji analize, Komisija navodi da je reformski proces u BiH, od septembra prošle do septembra ove godine, u zastoju.
Mjere koje su bh. vlasti usvojile u oblasti granične kontrole i zaštite podataka, nisu bile dovoljne Briselu da BiH da prolaznu ocjenu. Komisija ocjenjuje da se “funkcionisanje Vijeća ministara pogoršalo raspadom vladajuće koalicije”.
Kako Evropska komisija dalje navodi, godina koja je za nama prošla je u znaku “političkih tenzija i eskalacije, izazvane naročito iz entiteta Republika Srpska”. Komisija podsjeća da je, nakon prvostepene presude Miloradu Dodiku, NSRS usvojila niz zakona kojima se ruši ustavni poredak BiH. U izvještaju se ističe da je Ustavni sud poništio navedene antidejtonske akte.
Evropska komisija kaže da, u proteklih godinu dana, naša zemlja nije napravila nikakav napretak u oblasti pravosuđa, naročito kada je u pitanju provođenje mjera iz tzv. Priebeovog izvještaja o stanju pravosudnih institucija u našoj zemlji.
Komisija u izvještaju podcrtava da državne vlasti BiH nisu usvojile novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, niti zakon o sudovima.
EU jedno, Trojka drugo
Navedena ocjena Evropske komisije o stanju u bh. pravosuđu potpuno odudara od ocjena iz vladajuće Trojke da je proces Dodiku, koji se odvijao u proteklih godinu dana, završio “pobjedom države”, te da je manifestirao da su pravosudne institucije osnažene.
Primjera radi, Predsjedništvo SDP BiH je, na svojoj jučerašnjoj sjednici, zauzelo stav da je ishod presude Dodiku “pobjeda svih građana i građanski koji vjeruju u Bosnu i Hercegovinu kao modernu, evropsku i pravnu državu”.
Da su ojačali državne institucije, u kontekstu drugostepene presude Dodiku, poručili su i predstavnici Naše stranke i NiP-a.
Činjenica da je državni sud izrekao osuđujuću presudu jednoj od najmoćnijih figura na vlasti morala bi, u normalnom stanju stvari, značiti da su pravosudne vlasti demonstrirale visok stepen integriteta i osnaženosti.
Sjetimo se samo koliki je značaj za napredak Hrvatske na evropskom putu imala presuda tadašnjem premijeru te zemlje Ivi Sanaderu. Kada je u novembru 2012, uoči ulaska Hrvatske u EU, hrvatsko pravosuđe izreklo presudu Sanaderu, Evropska komisija je poručila: “Hrvatska je napravila veliki napredak u borbi protiv korupcije.”
Kada je u pitanju presuda Dodik, takvih ocjena iz Brisela nema. Iako izvještaj Evropske komisije o BiH obuhvata period, kada su izrečene i prvostepena i drugostepena presuda Dodiku, u njemu nema ocjene da je Bosna i Hercegovina presudom Dodiku napravila veliki napredak.
Naprotiv, Evropska komisija u dijelu izvještaja o pravosuđu zaključuje: “Nikakav napredak nije napravljen u izvještajnom periodu.”
Štaviše, Komisija u finalnoj ocjeni u izvještaju navodi da je BiH, u oblasti koje se tiče pregovaračkog poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava), zabilježila nazadovanje.
Potezi pravosuđa kao dio političke nagodbe
Tvrdnje Trojke da je proces Dodiku pokazao da su pravosudne institucije osnažene propagandne su naravi i imaju stvaranja povoljne percepcije za stranke koje čine Trojku. S druge strane, u Evropskoj komisiji su svjesni da je konačan ishod procesa Dodiku dio političke nagodbe, koju su s njime napravili predstavnici američke administracije.
To se vidjelo i u utorak, kada je, uz informaciju da je Ustavni sud potvrdio prvostepenu presudu u slučaju “neprovođenje odluka OHR-a”, Tužilaštvo BiH potvrdilo da je obustavilo istragu protiv Dodika u drugom slučaju “državni udar”.
Podsjetimo, Sud BiH je u slučaju državni udar, u martu 2025. raspisao potjernicu za Dodikom, ali nju institucije mjesecima nisu bile u stanju provesti. Dodik je zatim, u pratnji direktora OSA-e, dobrovoljno došao u Tužilaštvo BiH u julu, gdje je ispitan u svojstvu osumnjičenog, a Sud je isti dan ukinuo potjeranicu, što su brojni u bh. javnosti propratili komentarom da je riječ o nagodbi.
Četiri mjeseca kasnije to se i potvrdilo, jer je Tužilaštvo BiH obustavilo istragu u tom predmetu i to nedugo nakon što su SAD skinule Dodika sa liste sankcije. Sve to ukazuje da su pravosudni organi koordinirali svoje poteze sa akterima iz međunarodne zajednice u smirivanju krize, na način da se slovo zakona ne provodi do kraja, jer to bi značilo da se slučaj “državni udar” morao doživjeti sudski epilog.
Uzimajući navedeno u obzir, ne čudi što Evropska komisija u svom izvještaju ne dijeli entuzijazam Trojke, u pogledu rada pravosudnih institucija.
