“MI JE NOSIMO KROZ INSTITUCIJE…”: Dragan Čović, Borjana Krišto i Zoran Krešić slave “Herceg-Bosnu”, ali su “zaboravili” na jedan detalj…
Političko vodstvo HDZ-a BiH donijelo je 18. novembra 1991. odluku o formiranju “Hrvatske zajednice Herceg-Bosne”.
Novinar Zoran Krešić, medijska perjanica Čovićevog HDZ-a, rekao je kako je osnivanje Herceg Bosne bilo neizbježno:
Na dan kada pada Vukovar osniva se HB. Hrvati su prije toga doživjeli Ravno. Političke vlasti u Sarajevu uopće nisu reagirale nego su ignorirale ono što se događalo. HB je tu prirodan odgovor.“
Osim što je očuvala cjelovitost BiH, Herceg Bosna nastavila je živjeti kroz institucije Federacije BiH i države navodi se u prilogu RTVHB.
Dragan Čović kazao da je taj kontinuitet i danas vidljiv: „I danas je s ponosom nosimo kroz institucije, u svakom segmentu života. Onaj tko će kazati da je nešto tzv., to može kazati za svaku instituciju BiH do 1995. godine“, rekao je Čović.
-Demonizacija Herceg Bosne u bošnjačkoj javnosti počela je tek početkom 2000-ih, kada se shvatilo da su Hrvati ponovno prepreka novoj unitarizaciji zemlje, navodi se u prilogu medijskog glasila Čovićevog HDZ-a.
Borjana Krišto kazala je da njezino postojanje određuje i samu opstojnost BiH: „Da nije bilo HB mi danas ne bismo pričali o BiH… nas obvezuje, ma koliko netko to dovodio u pitanje, da je BiH država triju jednakopravnih naroda i da treba učiniti sve da BiH bude na principu jednakopravnosti uređena, da tri naroda imaju jednaka prava i pravo izbora svojih legitimnih predstavnika“, rekla je Krišto.
Ne bi bilo Daytonskog sporazuma niti bi se zaustavio rat da nije bilo doprinosa i hrvatskog naroda kroz Herceg Bosnu“, rekao je Čović.
„Hrvatima je HB nešto što simbolizira otpor, opstanak i ostanak ovdje, a u drugome planu simbolizira slobodu“, rekao je Krešić.
„(Herceg Bosna) za nas Hrvate i mene osobno znači jako puno. Za HDZ je osnova na kojoj počivamo, a na njoj počiva i Daytonski sporazum“, rekao je Čović.
UZP KAO KONAČNI ISHOD
No, Čović, Krišto i Krešić “zaboravili” su napomenuti samo jedan detalj.
“Hrvatska zajednica Herceg-Bosna” proglašena je 18. novembra 1991. u Grudama, kao politička i teritorijalna organizacija bosanskohercegovačkih Hrvata.
Mate Boban je bio prvi predsjednik i najznačajniji politički akter u njenom formiranju i vođenju.
Kasnija međunarodna pravna tumačenja, osobito u presudi Prlić i ostali pred ICTY-jem, Herceg-Bosnu su označila “paradržavnom tvorevinom” te dijelom Udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio uspostava hrvatskog entiteta putem zločina protiv Bošnjaka.
Mate Boban osobno nije bio optužen (niti suđen) jer je preminuo 1997., ali je u presudama drugim dužnosnicima njegov politički projekt detaljno analiziran i kvalificiran.
Prema ICTY-ju, “Herceg-Bosna” je bila paradržavna političko-vojna tvorevina, koja je sudjelovala u „udruženom zločinačkom poduhvatu“ s namjerom stvaranja etnički usklađenog hrvatskog entiteta, uključujući i etničko čišćenje Bošnjaka.
