TREĆI ENITET KAO USLOV ZA EU: Analitičari upozoravaju: Ljubićeva poruka nije nimalo bezazlena…
Ljubićevu izjavu je za Faktor komentirao politički analitičar Admir Lisica, naglašavajući da se ona uklapa u širi obrazac nedavnih političkih pritisaka Zagreba prema Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić gostujući na RTVHB-u izjavio je da evropski put Bosne i Hercegovine “vodi preko trećeg entiteta i Zagreba”. Prema njegovim riječima, na temelju načela konstitutivnosti nužno je pristupiti administrativno-teritorijalnoj reorganizaciji BiH.
Ljubić smatra da postoje različiti mogući modeli, ali da je nužna simetrična federalizacija u kojoj bi sva tri konstitutivna naroda bila jednako tretirana i u teritorijalnom smislu. Ističe kako je potpuno jasno da bi se u takvom uređenju morala formirati i federalna jedinica s hrvatskom većinom.
Podsjetio je da je ranije zagovarao model od pet administrativnih jedinica: tri s većinom po jednog naroda, uz Distrikt Brčko i Distrikt Sarajevo. Dodao je da teritorij takvih jedinica ne mora biti kontinuiran, već se može sastojati od zajednica kantona ili općina. Ljubić naglašava da “bez federalne jedinice s hrvatskom većinom nema stabilne BiH”.
Govoreći o procesu evropskih integracija, poručio je da ključne odluke ne donose briselske institucije, nego pojedine države članice. Posebno je istaknuo Hrvatsku.
Nije to ni Marta Kos, ni Ursula von der Leyen. Za put BiH ka EU Brisel je Zagreb, Budimpešta, Bratislava, Pariz, a u prvom redu Zagreb. BiH će preko Zagreba ići ili neće ići u EU – rekao je Ljubić.
Ljubićevu izjavu je za Stav komentirao politički analitičar Admir Lisica, naglašavajući da se ona uklapa u širi obrazac nedavnih političkih pritisaka Zagreba prema Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, Hrvatska sve otvorenije nastoji uvjetovati evropski put BiH vlastitim političkim zahtjevima, posebno kada je riječ o unutrašnjoj teritorijalnoj reorganizaciji. Takav pristup Lisica uspoređuje s politikom Bugarske i Grčke prema Sjevernoj Makedoniji, koje su ranije koristile svoje članstvo u EU i NATO-u kako bi nametale bilateralne uvjete.
Lisica ističe da je teza o trećem entitetu u potpunosti politički motivirana te da nema uporište u ustavnom poretku BiH. Podsjeća da Bosna i Hercegovina već ima tri administrativne jedinice – Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Brčko Distrikt, te da je Vašingtonski sporazum ukinuo mogućnost formiranja posebnog hrvatskog entiteta. Dejtonski sporazum je, navodi on, dodatno učvrstio postojeću strukturu, čime je ideja trećeg entiteta postala pravno obesmišljena.
Prema Lisici, Ljubić koristi političku atmosferu koja pogoduje desničarskim narativima, a tvrdnja da BiH u EU može samo preko Hrvatske predstavlja oblik političkog pritiska. On smatra da se sličnosti u pristupu Hrvatske i Srbije prema BiH ogledaju u tome što obje države često pokušavaju svoje unutrašnje političke probleme izvoziti u BiH. Ucjene da BiH neće napredovati prema EU ako ne ispuni zahtjeve HNS-a, prema Lisici, služe i kao mehanizam skretanja pažnje sa sukoba i podjela unutar samog HNS-a.
Lisica naglašava da evropski put BiH ovisi o institucijama u Briselu, a ne o Zagrebu, te zaključuje da Hrvatska ne pokazuje dosljedno prijateljski odnos prema BiH. Prema njegovom mišljenju, politički Zagreb i dalje ostaje naslonjen na ideje iz ženevskih pregovora iz 1993. godine, koje su BiH zamišljale kao tri odvojene državice.
