DELEGAT NENAD VUKOVIĆ U STRAHU: “Iskreno govoreći – bojimo se, jer postoje neke informacije…”
Što se tiče državne imovine, to jeste teško pitanje. Mi iz Republike Srpske mislimo da je ono dominantno riješeno Dejtonskim sporazumom, ne mislimo da tu imamo prostora za neku veliku priču. I ukoliko se bude sa bilo kim razgovaralo iz RS-a o tome, mislim da ta pitanja trebamo svoditi na onu imovinu koja je funkcionalno potrebna za obavljanje institucija”, rekao je u “Danu uživo” delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Nenad Vuković.
Za sutra je u Parlamentarnoj skupštini BiH zakazan sastanak šefova klubova stranaka u Parlamentu BiH i zamjenika visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, Louisa Krišoka, a ovaj sastanak dolazi uoči zasjedanja Vijeća za implementaciju mira ove sedmice. Prema dosadašnjim informacijama prisustvovat će samo predstavnici stranaka iz Federacije BiH. Imate li vi informaciju hoće li sastanku prisustvovati i predstavnici opozicije iz drugog entiteta?
Imam informaciju da gospođa Mira Pekić iz PDP-a, koja je inače šef kluba poslanika koje čine PDP, SDS i Lista za pravdu i red, neće pristovati tom sastanku i ona je govorila da će obaviti razgovor sa gospodinom Grkovićem, koji je takođe član tog kluba poslanika u Predstavničkom domu na temu da možda on ide.
Kakav je stav u vezi sa ovim sastankom?
Vi znate za stav gdje smo se mi izjasnili u Narodnoj skupštini kad je u pitanju visoki predstavnik, da mi ne smatramo da on ima puni legitimitet. I da je s tog aspekta nama zaista problematično učestvovati na bilo kakvim događajima na kojima on pristvuje. Međutim, s druge strane, znajući da nas realnost u nekim stvarima prestiže i da je sama vlast Republike Srpske legitimisala gospodina Schmidta na neki način provodeći sve njegove odluke u stvarnost i sve njegove zakone u realnost, onda se postavlja pitanje da li ta vrsta odnosa prema OHR-u i gospodinu Schmidtu ima smisla. Jer koliko god vi priznali ili ne priznali gospodina Schmidta, a vlast RS-a je njegove odluke učinila takvim da mi sad imamo od toga već posljedice koje se provode i kroz zakonodavstvo i na sve druge načine. Prema tome ovdje treba biti mudar, treba biti pametan, treba vidjeti šta je interes.
Nije saopšteno šta su teme sastanka, ali prema izjavam nekih parlamentaraca teme će biti državna imovina, popunjavanje Ustavnog suda BiH, evropski put BiH, usvajanju ova dva zakona koja su preostala, glavni pregovarač. Zar to nije u interesu i opozicije iz RS-a da se ove teme riješe?
Jeste u interesu da se riješe i sigurno je interes da se razgovara o svemu tome i meni je žao što nama treba pomoć međunarodne zajednice da bi rješavali ta pitanja. Ja pripadam političkoj partiji koja bi sjedila i razgovarala i bez predstavnika međunarodne zajednice o svim otvorenim pitanjima. Evo reći ću vam jedan primjer koji to potvrđuje. Na Neumskim razgovorima o Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine sam bio ispred PDP-a i mislim da sam jedini iz Republike Srpske tada prisustvovao, jer se tada smatralo da je to pitanje isključivo problem partija u Federaciji. I dominantno jeste zbog izbora hrvatskog člana Predsjedništva (po Ustavu BiH ne postoji “hrvatski”, “srpski” ili “bošnjački” član državnog predsjedništva. Svaki član predstavlje sve građane države, a ne samo svoj narod, op.), pa dijelom i domova naroda, pa i ostalih koji trebaju da budu na neki način uvaženi, a ne samo tri konstitutivna naroda. Međutim, mi smo i tada smatrali da je bolje da smo za stolom i da na neki način damo svoj doprinos i budemo u toku svih najvažnijih stvari. Jer na kraju opet, bez obzira na dogovore u Federaciji, kad govorimo o Izbornom zakonu, opet moraju da budu tu ruke iz Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
“Trojka” navodno ne želi prihvatiti izmjene Izbornog zakona po mjeri HDZ-a. S druge strane, imamo pitanje državne imovine, koje se ponovo počelo potezati u Predstavničkom domu?
Što se tiče “Trojke” i HDZ-a, oni jesu potpisali u februaru 2023. godine koalicioni sporazum vezano za obavljanje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine i jedna od tačaka je upravo rješavanje Izbornog zakona i po mojim informacijama od tada do danas nijedan sastanak nisu imali po tom pitanju. Sada to mi možemo da gledamo iz dva ugla, da li je tu HDZ u stvari na neki način obmanuo svoje pristalice na način da je navodno, kao, stavio u sporazum njihovo najvažnije pitanje, a posle nije na njemu insistirao, jer objektivno i nije na njemu insistirao u prethodne dvije i po godine. Ili je, s druge strane, “Trojka” obmanula HDZ da je rekla napišite to, a mi nećemo onda htjeti da razgovaramo o tome. Taj njihov odnos se i pretočio kasnije u sve ono što vidimo u institucijama BiH, a to je da često imamo blokade, nerazumijevanje, dosta nesinhronizovanih poteza itd. Što se tiče državne imovine, to jeste teško pitanje. Mi iz Republike Srpske mislimo da je ono dominantno riješeno Dejtonskim sporazumom, ne mislimo da tu imamo prostora za neku veliku priču. I ukoliko se bude sa bilo kim razgovaralo iz RS-a o tome, mislim da ta pitanja trebamo svoditi na onu imovinu koja je funkcionalno potrebna za obavljanje institucija. Mi često to kažemo da bi nas razumjeli oni koji gledaju i slušaju, kao što je na primjer zgrada Predsjedništva BiH. Ja nemam ništa protiv da ona bude predmet zakona o državnoj imovini i da bude uknjižena na BiH. Nije sporno ni da to bude buduća zgrada Uprave za indirektno oporezivanje, ali da ne bude ova Radišćeva nego neka druga, da i ona bude upisana za potrebe institucija BiH. Ali jeste sporno ono na čemu možda neki drugi insistiraju, koji žele praviti više države, a manje entiteta… To su prirodna bogatstva, šume, rijeke, vode itd. Ono što je možda i najvažnije u svemu ovome je da se o tome odlučuje na nivo Bosne i Hercegovine. Takvi zahtjevi nisu realni.
Reći ću vam ja šta je za nas iz Republike Srpske tu najveća briga. Za nas je najveća briga šta je SNSD eventualno obećao na tim tajnim američkim dogovorima. Mi se toga bojimo, iskreno govoreći, jer postoje neke informacije da je jedan dio te priče bio i priča vezana za državnu imovinu. Kad su ljudi u stanju da moraju sebi da dogovore slobodu, da sebi skinu sankcije itd. – ne bih rekao da nisu oni u stanju razgovarati o državnoj imovini na način da to bude nepovoljno po RS.
