DIREKTOR GEOPOL-a ADMIR LISICA TVRDI: “Vlasti u RS i njihov partner HDZ su glavni kočničari puta BiH u EU, zabrinjava uspavanost vlasti ove bošnjačke komponente”
Trideseta je godišnjica od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a u istoj sedmici nam je postalo potpuno jasno da ove godine od napretka Bosne i Hercegovine na tom evropskom putu nema ništa. Da li je ovo loše zapravo po Bosnu i Hercegovinu, odnosno po njen ugled i kako trenutno sada Evropska unija, Evropa i Brisel gledaju na Bosnu i Hercegovinu? Odgovore na ova pitanja, ali i na ostale aktuelne teme u Danu uživo na N1 dao je Admir Lisica, direktor GEOPOL-a, historičar i istraživač.
“Svaki nazadak je da tako kažem negativan u kontekstu naše države, jer ako posmatramo kako to rade države u regionu, primjera radi Crna Gora ili Albanija, jasno je šta ustvari znači napredak. Da je ono što su nam vlasti u proteklim godinama, ne samo u ovom mandatu, nego i ranije, govorilo o Evropskom putu, ustvari jedna iluzija kojoj smo se mi nadali, da će se nešto preko noći desiti i da ćemo u kontekstu ovih velikih geopolitičkih promjena i mi biti na redu da osjetimo možda neku dobru vijest iz Brisela i da se preko reda, onako kako bismo žargonski rekli, provučemo. Ipak, činjenica jeste i tako je stanje trenutno na terenu, da Evropska unija ne gleda previše blagonaklono na Bosnu i Hercegovinu.
NE DOPUŠTAJU NAM DA IDEMO DALJE
Koliko god se čini da nam čini određene ustupke, ipak bez određenih stvari koje su kreirali ne dopuštaju nam da idemo dalje. Naravno, svemu pogoduje i aktuelna politička klima u našoj državi gdje jednostavno prema određenim nekim zajedničkim pitanjima od kojih korist imaju svi građani Bosne i Hercegovine, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, možemo da nađemo dogovor. Znamo ko su kočničari. To su, naravno, vlasti u entitetu RS i njihovi partner HDZ. Međutim, i uspavanost aktivne vlasti ove bošnjačke komponente također treba da nas zabrinjava”, rekao je Lisica za N1.
U Briselu se održava samit EU – Zapadni Balka, Srbija nema predstavnika. Pitali smo šta BiH i druge zemlje mogu očekivati od ovog sastanka.
Crna Gora već planira 2028. godine da, ako nastavi ovakvom dinamikom, a nema prevelikog razloga da tako ne bude, već bude članica EU. Kako je njihov premijer poručio Vučiću, da se vide u EU tek nakon što uđe iz Crne Gore. To je jedna politička poruka Srbiji. Srbija, s druge strane, posustaje. Godinama stagnira na evropskom putu i sam trenutak u kojem se oni nalaze – u jednoj velikoj krizi sveukupne situacije sa svojom naftnom industrijom, blokiranje njihovih naftnih kompanija, jednog trenutnog stanja u kojem se ne mogu dogovoriti sa Sjedinjenim Američkim Državama, pa ni Rusijom, oni su odlučili da apstiniraju u kontekstu novog sastanka. Prilično jasna situacija u kontekstu Albanije, gdje se Albanija također nadmeće u pozitivnom smislu sa Crnom Gorom ko će prije kroz taj evropski cilj. I to su dvije države, ako govorimo o Evropskoj uniji i perspektivi Zapadnog Balkana, o kojima vrijedi govoriti, to su dvije države koje su na pragu ulaska u Evropsku uniju. Te dvije države koje su već od ranije članice NATO saveza, su na dobrom putu. Dok je, evo, Sjeverna Makedonija onako poprilično u jednom turbulentnom, nezavidnom stanju. Kosovo je još na nižoj ljestvici od Bosne i Hercegovine. I tu su stvari jasne. Mi, kao država Bosne i Hercegovine, nažalost, ne možemo očekivati ništa previše od novog samita. Izgubili smo 2025. godinu poprilično. Koliko god da su nam vlasti pokušavale predstaviti da idemo nekim užurbanim korakom naprijed prema Evropskoj uniji, jasno je da nismo otvorili poglavlja, a od poglavlja sve kreče”, istakao je.
Mađarska je blokirala napredak Ukrajine prema EU, ali i ostalih zemalja. Lisica navodi kako tim potezom “Mađarska u ovom kontekstu diže svoju cijenu”.
“Ona jednostavno želi da pokaže da koketira sa Moskvom poprilično, da slijedi ono što Trump traži od njih u Vašingtonu, da zanemaruje ustvari ono što bi trebao biti njihov prioritet kao članice Evropske unije, što hoće Brisel. I oni će uvijek koristiti taj segment da otežaju put Ukrajini, zato što su oni od početka bili protiv takvog stava prema Ukrajini. I s druge strane, BiH već vidi šta može se očekivati u kontekstu nje. Ako pogledamo Makedoniju, ona je prošla kroz jednu fazu gdje je morala promijeniti čak svoje ime usljed velikih pritisaka koje su svjedočili od strane Grčke. Pa onda se i Bugarska pobunila poprilično zbog položaja svog naroda, kojeg nema toliko u Makedoniji, ali oni su iskoristili situaciju i htjeli su da u preambulu ustava uđe i bugarski narod. Makedonija je sada Sjeverna Makedonija.
