Treba biti jasno kako ove anti-europske snage u tome neće uspjeti, no ta nastojanja mogu ozbiljno potkopati naš EU put, naveo je Komšić.
Miloradu Dodku, predsjedniku SNSD-a, teško su pale riječi predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, izgovorene u Bruxellesu, pred čelnicima Europske unije.
-Političko Sarajevo ruši BiH lažnim predstavljanjem i nametanjem stavova koji nisu plod dogovora, a briselska birokratija prihvatanjem takvog lažnog narativa. Sve što je u Briselu izgovorio Željko Komšić bila je laž. On je još jednom na međunarodnoj sceni predstavljao samo sebe.
Ono što je govorio u Briselu, ne može biti međunarodna pozicija BiH, jer u vezi s tim ne postoji bazični dogovor unutar zemlje. BiH nije usvojila deklaraciju i samim tim je ni na koji način ne obavezuje, kao ni Srbiju. U svom nastupu Komšić se, prije svega, bavio dodvoravanjem Bošnjacima, u nadi da će njegovog kandidata izabrati za “hrvatskog” člana Predsjedništva, po istom obrascu po kojem je i ranije “biran”. To je jedinstven primjer prevare, da za vas ne glasa niko koga, kao, predstavljate. U Livnu je lakše naići na poskoka, nego na birača Željka Komšića.
Ako je Komšić u Briselu kredibilan sagovornik i ako njegove riječi tamo vide kao politiku za BiH, onda je još jednom jasno zašto je Aleksandar Vučić bio u pravu što nije otišao na taj samit. Briselska birokratija svijet ne vidi kakav jeste, već kroz svoje naočare – bez osjećaja za realnost, rezultate i mogućnosti, poručio je Dodik.
KOMŠIĆ, BEZ DLAKE NA JEZIKU
Podsjetimo, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić prisustvovao je Samitu Evropska unija – Zapadni Balkan, održanom u sjedištu Evropskog vijeća u Bruxellesu, na poziv predsjednika Evropskog vijeća Antónia Coste i predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen.
Predsjedavajući Komšić obratio se liderima država članica Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana, istakavši da koristi ovu priliku kako bi podijelio svoj iskren pogled na budućnost integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.
U svom obraćanju naglasio je dilemu s kojom se Bosna i Hercegovina suočava na evropskom putu – između potrebe za otvorenom i odgovornom analizom izostanka ozbiljnih domaćih postignuća u procesu evropskih integracija, te izražavanja razočarenja i zabrinutosti zbog usporavanja i neizvjesnosti politike proširenja Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Njegov govor prenosimo u nastavku:
Predsjedniče Europskog Vijeća, gospodine Costa
Predsjednice Europske Komisije, gospođo Von der Layen
Kolege predsjednici,
Dame i gospodo,
Presjedniče Costa, predsjednice Von der Layen, zahvaljujem se na pozivu za učešće na ovogodiošnjemsamitu EU-Zapadni Balkan. Iskoristiti ću ovu priliku i podijeliti moj pogled na budućnost integracije Bosne i Hercegovine u EU.
U tom nastojanju imam problem odlučiti do koje mjere kritizirati izostanak ozbiljnih postignuća Bosne i Hercegovine na putu ka EU, te kako izraziti moje razočarenje i zabrinutost za budućnost procesa proširenja na Zapadni Balkan.
Svjedočili smo, žalosnom neuspjehu Vijeća Ministara BiH da u nekoliko pokušaja usvoje prijedloge Zakona o sudovima, Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću te Odluke o uspostavi Ureda Glavnog pregovarača, a koga, u konačnici, zapravo mora imenovati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Kako uopće komentirati nepostizanje ovihelementarnih zahtjeva,kad se od Bosne i Hercegovine očekuju dalji napori na ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisijeod 2019 godine?
Prije svega, dozvolite da izrazim zadovoljstvo u pogledu nekoliko tačaka iz nacrta zaključaka Europskog vijeća o Bosni i Hercegovini koje će sutra razmatrati, a koji sam imao priliku vidjeti. Prvenstveno, “neupitnu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.“
Nadalje, kako Bosna i Hercegovina mora“osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana, prvenstveno provedbom grupe presudaSejdić-Fincikoje je donio Europski sud za ljudska prava”.
Posebno ističući da “niti jedan korak koji bi otežao implementaciju tih presuda ili produbio podjelene smije biti napravljen”.
Također, potpuno se slažem da “integritet izbornog procesa mora biti unaprijeđen prije održavanja općih izbora 2026. godine.”
Uistinu, ratificirali smo sporazum o suradnji s Eurojust-om . Također, sporazum s Frontex-om je već u privremenoj primjeni, što je omogućilo raspored Frontex-ovog osoblja.
Zakon o osobnim podacima i Zakon o graničnoj kontroli su izmjenjeni kako bi ispunili neophodne uvjete.
Konačno, Reformska agenda je usvojena u zadnjem momentu kako bi omogućila provedbu Plana rasta za Bosnui Hercegovinu.
Ipak, tek trebamo imenovati koordinatora za provedbu ovog programa kao i IPA koordinatora,te razviti Nacionalni plan usvajanja pravne stečevine EU.
Kao i mnogi građani Bosne i Hercegovine, smatam da je to premalo i presporo.
Kako i nacrt zaključakaEuropskog vijeća primjećuje“reformskadinamika je i dalje zaustavljena”.
To će se odraziti na dalju provedbu Plana rasta, Zelenu i Digitalnu agendu.
Očekujem kako ćeimenovanje Koordinatora za Plan rasta i IPA koordinatorapostati predmeti stalnih političkih borbi zasnovanih na etničkoj distribuciji moći.
Čak je i diversifikacija naše opskrbe plinom, koji trenutno dolazi isključivo iz Rusije, predmetom političkih uslovljavanja od strane vladajuće HDZ BiH, hrvatske stranke koja kontrolira lokalne institucije na teritorijama kuda Južna plinska interkonekcija treba proći.
Ovaj južni plinovod treba povezati Bosnui Hercegovinusa LNG terminalom Krk u Hrvatskoj.
Ta činjenica se koristiza pritisak na multietničke političke stranke u Bosni i Hercegovini, da usvoje izborni zakon koji produbljava etničke podjele suprotno presudama Europskog suda za ljudska prava.
Sada imamo novi element – jasno iskazan interes Sjedinjenih Država da razviju,izgrade, održavaju i upravljaju tim plinovodom.
To bi moglo biti rješenje.
Uvođenje digitalnog signala je bilozaustavljenodeceniju, sve do sredine ove godine kada je postepeno počelo.
Svejedno, to nije pomoglo javnom medijskom servisu i BHT -u koji je u dugovima radi opstrukcija entiteta u raspodjeli prihoda.
To može dovesti do gašenja javnog radio i televizijskog servisa Bosne i Hercegovine.
Ako me pitate kako izaći iz svih ovih problema i kako pristupiti izazovima pravilno – reći ću vam – putem demokracije.
