PROTIV NJEGA SE UDRUŽILI SCHMIDT I REPUBLIKA HRVATSKA: Slaven Kovačević, Hrvat koji je pokušao biti samo građanin na izborima!

Nekoliko prezimena u našem se javnom prostoru uglavnom čuje uz riječ „slučaj“: Sejdić, Finci, Pilav, Zornić… Pridružilo im se i prezime Kovačević.

Slaven Kovačević je, kao i drugi spomenuti, pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, prvo dobio pa potom izgubio presudu protiv Bosne i Hercegovine za diskriminaciju u uživanju biračkog prava.

Kovačevića apelacija išla je korak dalje od ostalih: on se žalio što mu je ugroženo aktivno biračko pravo, jer kao osoba nastanjena u Federaciji može, za Predsjedništvo, glasati samo za Hrvata ili Bošnjaka.

Nakon presude iz augusta 2023, kampanju njenog obaranja na drugostepenom, Velikom vijeću Evropskog suda povela je, prije svih, Republika Hrvatska, uz pomoć visokog predstavnika Christiana Schmidta te predstavnika HDZ-a BiH u vlastima Bosne i Hercegovine.

U konačnici, pala je presuda, koja je ukazivala da je sami temelj dejtonskog ustroja zemlje diskriminatorski. Konačni ishod slučaja Kovačević, lobiranje i pritisci koji su ga pratili, javne kampanje, ali i opća promjena atmosfere, mogu se tumačiti kao još jedan znak novih vjetrova u međunarodnom poretku

Jedan od argumenata protivnika presude bio je da Kovačević, kao Hrvat, osoba koja posjeduje hrvatsko državljanstvo, te da je i na izborima učestvovao kao Hrvat, ipak može uživati svoja politička prava. Zagreb je sugerirao i dokazivao da Kovačević nije neki apstraktni građanin, pa kao takav ugrožen, nego Hrvat.

Kovačević je prihvatio zagrebačke dokaze. “Jesam Hrvat, je li to nekome problem?. Hrvat, bio, jesam i ostat ću. Ja nisam htio da uđem u to blato koje su forsirali etnonacionalisti. Ja jesam učestvovao nekoliko puta na izborima i svaki put sam rekao da sam Hrvat i to nikad nisam mijenjao”, rekao je Kovačević u nedjelju za emisiju Istraga sedmice, najavivši kandidaturu za Predsjedništvo ispred Demokratske fronte (DF).

Ova je kandidatura već postala predmet paranoičnih i neprimjerenih reakcija, kako iz Hrvatske i HDZ-a, tako i iz nekih sarajevskih političkih slojeva, prije svega od lidera Naroda i pravde (NiP) Elmedina Konakovića.

Prinuđen biti samo Hrvat
Na Kovačevića, kao kandidata stranke Željka Komšića, pokrenuta je svojevrsna hajka samo zato što se kandidirao. Proizlazi da je Kovačević prvo bio problem što ne želi biti Hrvat unutar političke arhitekture zemlje, iako to jeste, dočim je sada problem što ipak pristaje biti Hrvat unutar te iste arhitekture.

Reakcija HDZ-a može značiti strah od ponovnog poraza na izborima. Možda je posrijedi i potreba da se hrvatski birači u Bosni i Hercegovini homogeniziraju, jer bi pet manjih hrvatskih stranaka, predvođenih HDZ-om 1990, mogli isturiti kvalitetnog kandidata. Možda je i oboje.

Teško je a i bespotrebno sada procjenjivati kakve realne šanse Kovačević ima naslijediti Željka Komšića.

Ali vrijedi zabilježiti da je Kovačevićeva kandidatura rijedak i zanimljiv primjer političke kontraprovokacije, svojevrsna inat-kandidatura, čin čovjeka koji je htio sva svoja politička prava ostvariti kao građanin ali je ipak prinuđen nastupiti i kao Hrvat.

Tenzija između ova dva kao suštinska je odlika našeg ustavnog uređenja. Presuda Kovačević bila je legalan, legitiman i ispravan pokušaj da se to ustavno uređenje unaprijedi. Očigledno je bilo prerano.

Ko je Slaven Kovačević
Slaven Kovačević rođen je 1972. godine u Sarajevu. Doktorirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu, gdje je 2019. godine izabran u zvanje docenta na državno-pravnu oblast. Na Fakultetu za upravu u Sarajevu predavao je predmete: Europske integracije i Bosna i Hercegovina studentima I ciklusa, te Političke sisteme studentima II ciklusa.

Osim toga, bio je pozivni profesor na postdiplomskom studija u Centru za interdisciplinarne studije u Sarajevu i doktorantima na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu na predmetima iz oblasti geopolitike i međunarodnih odnosa.

Tri puta za redom izabran je na Lokalnim izborima u Općinsko vijeće Centar (2004, 2008 i 2012). U periodu od 2010. do 2012. godine obavljao je funkciju predsjedavajućeg Općinskog vijeća Centar. Obavljao je i funkciju vijećnika u Gradskom vijeću Grada Sarajeva (2010-2012 i 2014-2016), te je u periodu 2014-2016 bio zamjenik predsjedavajućeg u Općinskom vijeću Centar.

Od 2018. godine, savjetnik je za vanjsku politiku u kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.