PRVI MEDIJSKI ISTUP ŽELJKA KOMŠIĆA NAKON KANDIDATURE KOVAČEVIĆA ZA PREDSJEDNIŠTVO BiH: ‘Slaven i ja smo isti, a na Čovića se uopće ne obazirem’ (VIDEO)

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, gostujući u podcastu Vijesti.ba, prvi put je otvoreno progovorio o kandidaturi Slavena Kovačevića i oštrim političkim reakcijama koje su uslijedile iz Sarajeva i Zagreba. Komšić je analizirao trenutnu diplomatsku poziciju države, propuštene milionske investicije te pozadinu političkih igara koje određuju smjer formiranja budućih vlasti.

U svom prvom velikom medijskom istupu nakon kandidature Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH, Komšić je komentarisao borbu za ovu instituciju i političke pritiske.

“Ovdje u Sarajevu neki vraćaju dug ili zastupaju interese zvaničnog Zagreba. Na Čovića se uopšte ne obazirem niti na ove stranke petorke koji su kao oponenti Čoviću, a nikakve razlike između njih nema. Očekivane su reakcije. Slaven i ja smo isti kada je riječ o ideji”, kazao je Komšić.

Tokom razgovora, Komšić je otkrio kakav je test ponudio Draganu Čoviću i HDZ-u kako bi, makar simbolički, pokazali stvarnu privrženost Bosni i Hercegovini.

Politički pritisci i diplomatska ofanziva
Predsjedavajući je detaljno analizirao poziciju BiH na ključnim zapadnim adresama — Briselu, Londonu, Washingtonu i Parizu — nakon intenzivnih diplomatskih aktivnosti u proteklih mjesec i po dana.

“Ključna stvar koja ih zanima je stabilnost, druga je vladavina prava, posebno Amerikance, vladavina prava koja bi omogućila američke investicije u BiH. Energetika ih jako zanima. Dejton je neupitan, pogotovo za Amerikance i Britance”, pojasnio je Komšić.

Također je progovorio o tome zašto se laž o “radikalnom islamizmu” i dalje koristi kao političko oružje protiv Bosne i Hercegovine, te kakve su bile reakcije u Briselu na njegove posljednje govore. Poseban osvrt dao je na ekskluzivne detalje razgovora u Jelisejskoj palači, kao i na ranije susrete sa Papom Benediktom o položaju katolika u Sarajevu.

Neiskorišteni potencijali i regionalni odnosi
Razgovor se dotakao i unutrašnjih odnosa, kontrole institucija i direktnog jezika nove američke administracije. Komšić je otkrio intrigantne detalje o projektu Južne interkonekcije, navodeći da je ona predviđena za mnogo više od samog transporta plina.

Posebno je naglasio propuštenu priliku za razvoj infrastrukture, otkrivši da je jedna velika američko-britanska kompanija imala interes da gradi tunel Prenj na Koridoru 5c, ali da je ta šansa, nažalost, propuštena.

Komentarišući regionalna pitanja, osvrnuo se na (ne)otvaranje prelaza Gradiška, poteze Zijada Krnjića, ali i “namjerni” dolazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u BiH preko tog prelaza. Na samom kraju, Komšić je analizirao politiku Aleksandra Vučića i model balansiranja Srbije, postavljajući pitanje da li je takav politički pristup konačno došao do svog kraja.