Politolog Danijel Vidović, inaće blizak HDZ-u BiH, gostovao je u programu RTVHB, medijskog glasila Čovićevog HDZ-a.
Bilo je riječi o usvajanju reformske agende, ali i prve jasne naznake promjene američke politike prema BiH.
Urednik i voditelj je istaknuo kako novembar završava informacijom da je reformska agenda usvojena te upitao postoji li stvarna volja u BiH da se ispune uvjeti potrebni za otvaranje pregovora, posebno kada je riječ o Zakonu o sudovima i Zakonu o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.
Vidović je odgovorio da volja Bruxellesa “već odavno postoji”, ali da se predugo gleda kroz prste političkim odnosima unutar BiH.
“Zbog vrlo kompleksne unutarnje strukture i često dijametralno suprotnih interesa predstavnika triju konstitutivnih naroda, Bruxelles mora spustiti kriterije koji su nekad vrijedili za Hrvatsku”, kazao je Vidović.
Dodao je kako se prije općih izbora u oktobru 2026. ne mogu očekivati veliki politički iskoraci te da će BiH još dugo “tapkati na europskom putu”.
“Rehabilitacija Dodika” i zaokret američke politike
Vidović je komentirao posjetu izaslanstva Republike Srpske Budimpešti, u kojem su sudjelovali bivši, sadašnji i budući predsjednik RS-a, Milorad Dodik, vršiteljica dužnosti predsjednika RS Ana Trišić Babić te novoizabrani predsjednik RS Siniša Karan.
Vidović je situaciju ocijenio “vrlo neobičnom”, ali očekivanom u širem kontekstu američke vanjske politike.
“Zahvaljujući lobiranju i vezama s Viktorom Orbanom, duboko povezanim s Trumpovom administracijom, došlo je do neočekivano brzog povlačenja sankcija Dodiku i kadrovima SNSD-a. Apsurd je da su ostale sankcije koje je nametnula prošla administracija, primjerice Marinku Čavari”, rekao je Vidović.
Kazao je kako ovakvi procesi pokazuju da se globalne promjene specifično reflektiraju i na jugoistok Europe.
Odgovarajući na pitanje je li, uz promjenu američke politike, došlo vrijeme i za svojevrsni Dayton 2, Vidović je kazao:
“Već davno je bilo vrijeme”!
“Je li riječ o novoj međunarodnoj konferenciji ili drugačijem pristupu – ključno je stvoriti političko ozračje za konstruktivan dogovor unutar BiH. Još 2013. u Bruxellesu svi tadašnji politički lideri potpisali su dokument u kojem se jasno spominje reforma Izbornog zakona i legitimno predstavljanje. Dakle, neke stvari su davno dogovorene, ali nikada adekvatno operacionalizirane”, kazao je.
Poručio je da bi se ta pitanja ponovno trebala ozbiljno staviti na stol, posebno u kontekstu europskih integracija.
“Modeli postoje, svima su jasni. Pitanje je samo dokad će retrogradne snage, prije svega unutar političkog Sarajeva, povlačiti ručnu kočnicu”, zaključio je mostarski politolog blizak Čovičevom HDZ-u.
