Postoji li među Hrvatima u BiH politički pluralizam ili je on strogo limitiran dugogodišnjom dominacijom jedne stranke?
Lideri HDZ-a i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik ponovo za istim stolom. U Istočnom Sarajevu su prošle sedmice razgovarali o prioritetima saradnje, za koju kažu da je puna razumijevanja.
Cilj petorke
Ma koliko se oni razumjeli, Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH i dopredsjednik Naroda i pravde, smatra da je prilika koju Bosna i Hercegovina ne smije propustiti ipak – opozicija u bh. entitetu Republika Srpska i pluralizam u hrvatskom korpusu.
Nakon dugo vremena, u bh. entitetu RS imamo političku strukturu trenutno opozicionih stranaka koja je za mir, stabilnost, evropski put i ekonomski razvoj, i koja ima umjerenu retoriku, što je vrlo bitno za relaksaciju odnosa i izgradnju pozitivne političke volje. Kada je riječ o hrvatskom korpusu, pozitivno gledamo na pluralizam koji se konačno pojavio i u tom dijelu političkog spektra u BiH i čekamo da građani odluče ko će biti politički blok sa najvećim povjerenjem, rekao je Zvizdić
I Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović se osvrnuo na pluralizam u hrvatskom korpusu.
– Zamislite odvažiti se da jednom cijelom narodu bez minimuma potpore toga naroda birate predstavnika u Predsjedništvu BiH. To nije tako bitna pozicija, ali otvara se prostor za dizanje tenzija, naročito u izbornoj godini. Želim da u BiH napokon dobijemo državnike, ne predsjednike stranaka, nego državnike koji se ne boje povući hrabar potez i reći ono što govore u privatnim razgovorima – ljudi, nije pošteno da biramo hrvatskog člana Predsjedništva. Nije pošteno da im krademo tu poziciju, da im namećemo. I nije pošteno da na taj način uvijek jačamo Čovića i HDZBiH. Dajte Hrvatima da se između sebe natječu. Omogućite nam da u 2026. imamo taj pluralizam i demokratizaciju Hrvata. Mi smo ugroženi jer godinama nemamo pravo kandidirati kandidata iz straha da nam netko drugi ne izabere. Dajte, ljudi, pustite nas da se demokratiziramo napokon. Cilj HDZ-a 1990 na ovim izborima je sa našim koalicijskim partnerima HRS-om, HNP-om, HDS-om i HSS-om napraviti nikada bolji izborni rezultat. Siguran sam da nudimo puno više od onoga što smo do sada imali u predstavljanju hrvatskog naroda u BiH, rekao je Cvitanović za FTV.
Na pitanje o kandidatu petorke za Predsjedništvo BiH, Cvitanović kaže da je prerano za imena, ali da su kriteriji jasni.
– Tražimo nestranačku osobu, sveučilišnog profesora, poliglotu, nekoga ko može promijeniti političku paradigmu i ima ozbiljne veze u Evropi, rekao je Cvitanović osvrćući se na Branka Blanušu, predsjednika SDS-a i kandidata ove stranke za predsjednika RS-a.
Čovjek se pokazao kao dobar princip, sveučilišni profesor, čist, politički neokaljan. To je ono o čemu govorim. Svojom pojavom je promijenio percepciju kod birača i zbog njega vjeruju da se procesi mogu usmjeriti u nekom drugom pravcu, kaže Cvitanović.
Može li se u hrvatskom korpusu desiti političko iznenađenje poput Blanuše u RS-u, da outsider ili nova opcija dobije ozbiljnu podršku birača? Postoji li među Hrvatima u BiH politički pluralizam ili je on ograničen dugogodišnjom dominacijom jedne stranke? Ima li ko stati na crtu Čoviću i njegovom HDZ-u BiH?
– Pluralizam u hrvatskom korpusu nije ni blizu kao u druga dva korpusa, a jedan od razloga ili možda više izgovora je ova priča oko Komšića i izbora člana Predsjedništva. Ipak, ništa nije vječno, promjene će doći, neki Blanuša će se desiti prije ili kasnije. Ima načina da se stane na crtu i HDZ-u i Čoviću. To mora biti odluka onih koji biraju, njihova slobodna volja, a ne kupovina, ucjena, prinude, manipulacije i sve ostalo. Vladajuća stranka, koja je sve ove godine eto tako, neprikosnovena, nije uopće ni toliko jaka, ni uticajna, nije toliko uvažavana ni kod tih birača. Dakle, kad budemo imali čiste izbore, onda ćemo imati realniju sliku, rekao je Ninoslav Sušilović, predsjednik Posavske stranke, za naš list.
Predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slaven Raguž za Oslobođenje kaže da može doći do političkog iskoraka.
– Ali to je do nas – hoćemo li ponuditi drugačiju politiku. Ja se ne bih složio sa gospodinom Cvitanovićem da nam je onemogućen pluralizam. Mislim da je dovoljno godina i desetljeća prošlo od monopolizacije političkog prostora od HDZ-a BiH koji zloupotrebljava ustavnu i zakonodavnu neravnopravnost hrvatskog naroda za svoje partikularne interese, tako da je došao period da je jednostavno politička odgovornost svih nas, političkih aktera, da isforsiramo tu političku pluralizaciju. Dosta je više da smo taoci jedne te iste politike, koja radi sve kako bi se održao status quo, smatra Raguž.
Propale politike
Ističe da ni Hrvati u BiH, a ni BiH više nema vremena da bude talac propalih politika.
– A ni talac ljudi koji itekako dobro parazitiraju na ovom statusu quo. Do nas je hoćemo li stati na crtu Čoviću. Hoćemo li znati prepoznati trenutak i hoćemo li se uhvatiti ukoštac s onim što treba raditi, kako provesti to, definirati ciljeve i strategije, a ne baviti se kadrovskom politikom uhljebljavanja podobnih kadrova. Ako se krenemo baviti uhljebljavanjem, ljudi će uvijek radije birati original, nego loše kopije lošeg originala, kaže Raguž.
