data-nosnippet>
Predstavnici američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, nakon niza sastanaka s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem i zvaničnicima Federalne vlade, održali su danas razgovore s Draganom Čovićem o realizaciji projekta Južne interkonekcije. Iako su pregovori intenzivirani, ključne nedoumice i dalje opterećuju ovaj proces, posebno pitanje formiranja nove kompanije sa sjedištem u Mostaru, na čemu insistira isključivo lider HDZ-a. Serija razgovora s potencijalnim investitorima bit će nastavljena sutra u prostorijama Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, prenosi N1.
Sukob oko operatera i uloga BH-Gasa
Iz ureda Dragana Čovića saopćeno je kako je tokom sastanka naglašena hitnost iskoraka u energetskom sektoru, uz obavezno uvažavanje najviših standarda te “prava i potreba hrvatskog naroda”, odnosno sva tri konstitutivna naroda. Upravo je insistiranje na novom javnom preduzeću glavni kamen spoticanja u odnosima koalicionih partnera. Dok HDZ kategorički odbija da nosilac projekta bude BH-Gas, tvrdeći da ova kompanija nema tehničke ni kadrovske kapacitete, kao ni adekvatnu nacionalnu zastupljenost, iz Trojke stižu signali da takvi zahtjevi usporavaju strateški cilj države.
Lider NIP-a Elmedin Konaković ukazao je na to da rješenje s paralelnim kompanijama vjerovatno nije u planovima ni nove američke administracije u Bosni i Hercegovini. Podsjećamo, proces usvajanja Zakona o Južnoj interkonekciji blokiran je prošle godine upravo zbog odbijanja HDZ-a da podrži rješenje prema kojem bi BH-Gas upravljao gasovodom, što je dovelo do višemjesečnih političkih opstrukcija.
Koncesija kao rješenje za izlazak iz slijepe ulice
U pokušaju da se ubrza cijeli proces, nova američka administracija u našoj zemlji razmatra model koncesije. Prema ovom planu, ulogu u upravljanju više ne bi imao BH-Gas, ali ni bilo koja druga novoformirana etnička kompanija, čime bi se izbjeglo dalje politikanstvo i blokade. Ipak, realizacija koncesionog modela suočava se s ozbiljnim pravnim preprekama, poput zabrane raspolaganja državnom imovinom, što je pitanje koje zahtijeva rješenje na državnom nivou.
Dodatni izazov predstavlja i prenamjena poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko, neophodna za trasu gasovoda, što dodatno usložnjava ionako težak politički dogovor. Poruke međunarodnih partnera su jasne: Južna interkonekcija je pitanje energetske nezavisnosti Bosne i Hercegovine i u tom procesu nema mjesta za uskostranačke interese koji godinama koče ovaj ključni infrastrukturni projekt.
