Predstavnički dom Parlamenta BiH zasjedat će 22. januara, ali sjednice Doma naroda, uprkos nezvaničnim najavama, još nema na rasporedu. Na pitanje hoće li biti sjednica Doma naroda u ovom mjesecu, Softić odgovara:
“Mi smo na zadnjem zasjedanju u decembru imali nekakvu izjavu Dragana Čovića (HDZ BiH) za govornicom da su oni na Kolegiju dogovorili 28. januara, ako se ne varam, kao mogući termin sjednice. Ono što znamo još uvijek, da nema nikakvog poziva, nema nikakvog dogovora oko te sjednice, tako da, zaista, to je pitanje za Kolegij koji se i brine oko državanja sjednica i zakazivanja”.
Upitan da li će to biti nova sjednica ili nastavak ranije prekinutih, delegat SDA ističe da je situacija krajnje neizvjesna.
“Zaista ne znam. To je u rukama Kolegija koji treba da riješi pitanje nekih desetak nezavršenih sjednica, što hitnijih, što redovnijih i tako dalje. Tako da, zaista ne znam šta će oni odlučiti, ali bojim se da je sve to skupa ušlo u jednu slijepu ulicu iz koje će se teško naći izlaz”, istakao je Softić.
Sudbina evropskih zakona i raspad većine
Gotovo cijeli mandat Dom naroda Parlamenta BiH prate blokade. Na pitanje vidi li mogućnost da barem zbog evropskih zakona nešto profunkcioniše u narednih nekoliko mjeseci, Softić naglašava ulogu Kolegija, ali i poljuljane odnose.
“Iskreno se nadam da ćemo barem ovu prvu polovinu godine, kada ta izborna kampanja još nije zvanično otpočela, iskoristiti da te evropske zakone usvojimo i još neke zakone koji su važni u proceduri, koji se tiču izbornog procesa, koji se tiču regulatora električne energije i sl. Ali, evo, vidjet ćemo, zavisi, kažem, prije svega od Kolegija koji se brine za tempo rada i od političkih odnosa koji vladaju unutar Doma naroda. Mi smo dosad imali situaciju u kojoj je bilo jasno definisano osam delegata koji su činili većinu, koji nisu, istina, vladajuća većina, ali smo pokušavali da time spriječimo samovolju prije svega Nikolu Špirića dok je predsjedavao. Međutim, sada je, evo, nakon zadnje sjednice i ta većina poljuljana, pa vidjet ćemo ovih dana. Pokušat ćemo organizirati neki sastanak da vidimo gdje smo u tom smislu i šta je moguće da kao većina postignemo u narednom periodu”, stava je Softić.
Govoreći o usaglašavanju različitih tekstova zakona kako bi BiH do marta dobila datum za pregovore, Softić odgovornost prebacuje na vladajuće.
“Pa ne znam, zaista. To primarno zavisi od volje vladajuće većine. Dakle, zastupnici koji su formirali Vijeće ministara, koji čine na neki način vlast u ovoj zemlji, treba da odgovore na ta pitanja. Mi ćemo sa svoje strane dati doprinos da dođe čim prije do donošenja takvih zakona, ali naravno, ne bilo kakvih zakona i ne onih zakona koji imaju određene greške u samom startu. Ono što je došlo od Vijeća ministara BiH na zadnju sjednicu Doma naroda kao prijedlog od ministra pravde BiH Davora Bunoze i njegovog ministarstva, je vjerovatno najbolji dosad prijedlog koji je došao u proceduru. On i ne tretira ta pitanja koja su predmet nekog prevelikog političkog spora, tako da čini mi se da je to najblaža varijanta koja je mogla dobiti neku podršku i većinu”, istakao je državni delegat.
Upitan zadovoljava li taj zakon briselske kriterije, Softić kaže:
“Pa to treba Brisel pitati. Oni trebaju reći da li zadovoljava. Ono što čujemo od ministra Bunoze i predlagača jeste da je to manje-više usaglašeno i da se očekuje pozitivan signal kada je to u pitanju. To je, dakle, neka verzija zakona koja bi vjerovatno i nama u nekoj konačnici bila prihvatljiva, ali kažem, prije svega to je pitanje za one koji čine većinu i koji su na neki način primarno odgovorni i za evropski put i za stanje u cijeloj zemlji”.
Izbor glavnog pregovarača i “pokidani odnosi”
Jedna od ključnih prepreka je i izbor glavnog pregovarača s EU, oko čega ne postoji saglasnost unutar vladajuće koalicije. Na konstataciju da ni Trojka ni opozicija ne bi podržale kadrove na kojima insistira SDS, Softić daje pesimističnu prognozu.
“Mi, nažalost, ne vidimo da se ta vladajuća većina i oko bilo čega dogovara, pogotovo u vezi s ovako važnim pitanjima kao što su ova dva evropska zakona ili pitanje glavnog pregovarača, odnosno, oni uopće više ne razgovaraju. Dakle, to su pokidane veze i odnosi u kojima nema nikakvih usaglašavanja oko svega toga i, naravno, svako, i što zbog predizborne kampanje i izbora ove godine, što zbog nekih vlasti i stavova, insistira na onome što je njihova politika u ovom slučaju. Dakle, mi moramo konstatovati da se ta većina potpuno raspala na nivou države, da imamo tamo pojedince koji sjede na ministarskim pozicijama i koji, kažem, ovako, uslovno rečeno, glume neke ministre na tim pozicijama jer zaista ne postoje politike koje oni provode u ovom trenutku”, mišljenja je Softić.
Dodaje da bi glavni pregovarač morala biti stručna osoba iznad političkih podjela, navodeći primjer Mladena Ivanića.
“Dogovor oko glavnog pregovarača bi morao biti pitanje koje će se izdići iznad tih političkih odnosa i znamo, u svim zemljama koje su išle u EU i prošle kroz taj proces, da to uvijek bude dogovor i pozicije opozicije i to je pokušaj, dakle, da se napravi neki nacionalni konsenzus oko pitanja koja su važna za zemlju. Ja sam negdje već ranije rekao, čini mi se, da to pitanje glavnog pregovarača zaista treba osvijetliti sa stručne strane. Dakle, tu mora biti osoba koja razumije taj proces i posao. Čak sam spomenuo, čini mi se, ime gospodina Ivanića, koji je bio, prema mom nekom sudu, idealan za to i kao bivši član Predsjedništva BiH i kao bivši ministar vanjskih poslova. Naravno, to sam uzeo uslovno kao primjer, ali takvu osobu moramo naći, nebitno da li je ona sada Srbin, Bošnjak, Hrvat, da li je SDA, SNSD ili bilo ko drugi. Dakle, mora se naći stručna osoba i primarno oko toga se mora okupiti prije svega vladajuća većina, a onda to ponuditi opoziciji. Jer, kažem, uvijek se zemlje nađu na tom evropskom putu i premoste te bitne razlike koje postoje. U ovom slučaju, mi zaista ne vidimo da postoji niti gram nekakve političke volje da se i puno jednostavnije stvari rješavaju, a kamoli ovako složena pitanja. Prema tome, mislim da su zaista male šanse da do takvog dogovora dođe”, kazao je Softić.
Budžet kao “instrument ličnog interesa”
Iako vladajući ne komuniciraju, postigli su dogovor oko budžeta za prošlu godinu. Softić na pitanje šta to govori o vlasti – brine li o sebi ili o građanima – odgovara:
“Pa upravo tako. Vlast koja brine isključivo o svojim interesima, o novcu koji troši, o narodnom novcu koji troši, a ne brine o interesu zemlje i prije svega o onome što je sudbonosno za ovu zemlju, a to je, čini mi se, taj evropski put koji, po mom, dakle, osobnom sudu nema nikakvu alternativu i mi apsolutno ne trebamo razmišljati o bilo kakvoj drugoj opciji. Naravno, taj put je dugačak, svjestan sam da to neće ići tako brzo, složeni su odnosi unutar Bosne i Hercegovine, složeni su međunarodni odnosi, ali mi naprosto, dok ne nađemo snagu unutar sebe, unutar Bosne i Hercegovine, unutar političkih faktora u zemlji, mi nećemo krenuti dalje tim putem. I u tom smislu, zaista, mislim da treba unutar BiH tražiti rješenja, a ne očekivati da će ih neko izvana donijeti. Trideset godina živimo život u kojem očekujemo neka rješenja i očekujemo nešto da će se dogoditi, međutim, sve ono što se dogovori u stvari se dogovori ovdje i u tom smislu razgovor, dijalog i kompromis je nešto što podrazumijeva budućnost ove zemlje”.
Kada je riječ o budžetu za tekuću godinu (2026.), od kojeg zavise sredstva iz Plana rasta, Softić očekuje nove kalkulacije, ali i podsjeća na ulogu SDA.
“Biće, dakle, puno kalkulacija u vezi sa budžetom i za ovu godinu, zbog izbora i svega onoga što smo uviđali ranijih godina kada je u pitanju finansiranje izbornog procesa. Biće, naravno, i oko mnogih drugih stvari, ali čini mi se da se oko budžeta, kako sam maloprije rekao, nađe neki zajednički jezik. Tako da i ovaj budžet za prošlu godinu, koji je na samom kraju godine usvojen, u stvari ne bi bio usvojen bez zastupnika ili delegata SDA koji su, svojim suzdržanim glasovima, omogućili većinu koja je bila dovoljna da prođe. Dakle, ova vladajuća većina i ovo Vijeće ministara BiH su u stvari kroz sve ovo što rade proglasili potpuni bankrot političke moći, koju evo vidimo samo u fragmentima. I ono maloprije, kako sam rekao – ne postoji dogovor, ne postoji kompromis, ne postoji razgovor, ne postoji ništa. Postoje samo stavovi vlasti koji se neprestano ojačavaju sa pozicije jedne, druge, treće ili desete strane i u tom smislu je zaista nedopustivo dalje i na ovakav način da se vodi zemlja”, konstatovao je Softić.
“Projekat Trojka” i izbacivanje SDA
Softić se osvrnuo i na formiranje vlasti bez SDA, ocjenjujući da se Trojka preračunala, uprkos podršci međunarodne zajednice.
“Trojka se prvo preračunala kao projekat koji je trebao da istisne SNSD iz vlasti. U tome su uspjeli uz podršku međunarodne zajednice, uz podršku visokog predstavnika koji je to zaista brutalnim odlukama rješavao, i uspjeli su, naravno, izgurati SNSD. Naravno da bi se opravdala takva izdaja, jer to je izdaja narodne volje koja je bila na izborima onda je trebalo, naravno, krivca i dalje nalaziti u SDA i evo vidimo i danas, nakon tri, tri i po godine vlasti, za sve je maltene SDA kriva. Ono što smo čuli u tih prvih godinu dana jeste da je taj napredak bio veći nego u zadnjih deset godina, pa čuli smo da to više ni onaj Milorad Dodik kakav je bio, čuli smo da SDA nije znala pregovarati. I funkcioneri Evropske unije su u stvari učestvovali u ovom projektu o kojem sam ja maloprije govorio, a to je izbacivanje SDA iz vlasti i ukidanje narodnih snaga. Trojka je osmišljenja kao projekat, prije svega u Kantonu Sarajevo, a nakon toga i na višim nivoima, koji bi trebao biti substitut (zamjena op.a.) SDA. U tom smislu, ja pretpostavljam da su oni u vrijeme kada su radili taj projekat pretpostavljali da je riječ o strankama koje imaju kadrove, dobru volju da zemlju učine prosperitetnijom i da politike budu drugačije. Međutim, i međunarodna zajednica, Evropska unija i funkcioneri koji su ‘gurali’ takav projekat nakon godinu ili dvije su ustvari shvatili da ove sranke niti imaju kadrove, niti politike, niti na kraju krajeva znaju kako izaći na kraj sa političkom moći Milorada Dodika i Dragana Čovića”, istakao je.
Na pitanje zašto su kreatori takve politike željeli vidjeti SDA van vlasti, Softić navodi stigmatizaciju.
“Pa, dobrim dijelom i kampanja koja se vodila protiv SDA. SDA je dugo u vlasti. Dvije stvari, čini mi se, da su bile ključne kada je u pitanju stigmatizacija SDA. Jedna je korupcija i druga je neki radikalizam koji je vjerovatno u današnjem globalnom svijetu veći problem nego što je korupcija i sva ostala zla nekog društva. Dakle, pretpostavljam da su ove stranke koje su lobirale kod evropskih prijatelja išle na varijantu da SDA prikažu kao nekakvu radikalnu stranku koja ima ‘radikalne islamističke elemente’ ovdje i tako dalje, i pretpostavljam da je to razlog zašto se to tako dogodilo. Vi, kada uzmete period vlade koja je bila prije ove vlade Trojke i vidite rezultate, suficite u budžetu, određene mjere… Vi se sjećate 2014. godine koliko je, barem u Tuzlanskom kantonu bilo firmi, gdje su svaki dan radnici bili na ulici i tako dalje. Sve je to ta vlada na neki način polako posušila i dovela do toga da se u federalnoj vladi, kada je odlazila, ostavi suficit od nekih 600–700 miliona KM”, tvrdi Softić.
Optužnica protiv Danijela Tulumovića
Nedavno je potvrđena optužnica protiv Danijela Tulumovića (SDA) zbog zloupotrebe položaja pri nabavci linearnih akceleratora u UKC Tuzla. Softić priznaje da je iznenađen.
“Pa, iskreno, iznenađen sam da je optužnica potvrđena, prije svega zato što ja gospodina Tulumovića poznajem lično i znam da je to jedan vrhunski ljekar koji je tako kao i dobar čovjek prepoznat u Tuzli i u tuzlanskoj regiji. Ono što je u ovom slučaju predmet optužnice, ja ne znam. On je u to vrijeme bio na mjestu v.d. direktora Generalnog kliničkog centra u Tuzli i ja zaista ne znam kakve tužilaštvo posjeduje dokaze. Teško mi je, dakle, prihvatiti činjenicu da je gospodin Tulumović optužen za takvo što, jer to je poprilično situiran čovjek i, kažem, dobar čovjek, barem onoliko koliko ga ja poznajem. Iznenađuje me to. Vidjet ćemo u nastavku kako će se sve to razvijati. Veliki je bio pritisak i javnosti da se nešto učini po tom pitanju jer su tenderi neprestano padali, pacijenti su umirali. Dakle, to je bila jedna teška situacija. Pretpostavljam da je i tužilaštvo imalo tu vrstu pritiska da nešto urade, ali evo u nastavku vidjet ćemo. Ono što ja, dakle, znam o gospodinu Tulumoviću jer njega poznajem jedino od ovih ljudi koji su u toj optužnici, ja sam, zaista, mogu kazati prilično iznenađen”, naglasio je Softić.
Izbori i kandidatura za Predsjedništvo BiH
Iako su izbori u oktobru, spekulacije o kandidatima za Predsjedništvo BiH su u punom jeku. Na pitanje ko će ispred SDA u trku, Softić odgovara:
“Pa ne znam, zaista, odgovor na to pitanje u ovom trenutku, zato što. Spekuliše se puno s potencijalnim imenima i o njima se nezvanično razgovaralo, ali ni na kakvim organima, ni na predsjedništvu stranke, ni na Kolegiju, ni na Glavnom odboru, dakle, nije bilo nikakve ozbiljne rasprave o tom pitanju. Prosto zato što prvo smatramo da je rano za objavu kandidature, jer bi to onda, naravno, pretvorilo sve ovo u nešto drugo. I drugo je zato što, po logici stvari, unutar SDA važi neko pravilo da predsjednik stranke i lider stranke ima obavezu, ima pravo da bude kandidat ukoliko to želi. Mislim da je ta odluka na predsjedniku stranke (Bakir Izetbegović op.a.) još vrlo aktuelna. On razmišlja o tome, na kraju krajeva, javno iznosi stavove oko toga. Ja mislim da se prvo on treba odrediti prema tom pitanju, a kada dođe vrijeme, ukoliko to bude potvrđena kandidatura, u SDA oko toga nema nikakvog spora”.
Upitan da li bi on prihvatio kandidaturu, Softić otkriva detalje iz 2014. godine.
“Pa vidite, ja ću vam sad nešto reći što nisam nikad javno izgovorio. Ja sam 2014. godine bio kandidat za člana Predsjedništva unutar stranke. U toj nekoj utakmici koja je bila organizirana kroz širu bazu i konvenciju stranke, ja sam izgubio, čini mi se, sa sedam glasova, u odnosu na Šefika Džaferovića, i to je, dakle, radilo se o četiri čovjeka koji su mogli preokrenuti rezultat. Među ta četiri čovjeka koji su mogli preokrenuti rezultat je i moje ime. Dakle, ja sam tada, kao kandidat, glasao za svog protukandidata Šefika Džaferovića. Prema tome, hoću time da kažem da tada kao ni danas nisam zainteresovan, nemam ambiciju za takvu vrstu funkcije, ali laska čovjeku, naravno, ukoliko vas neko smatra podobnim za takvu dužnost. Moje, dakle, lične ambicije nisu takve da bih se gurao da to budem”, kazao je.
O kandidaturi Semira Efendića (SBiH) i utjecaju na SDA, Softić kaže da infrastruktura stranke može iznijeti svakog kandidata.
“Prošli put se ta utrka koliko se sjećam za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda svela na dva kandidata – Bakira Izetbegovića i Denisa Bećirovića. I prošli put su sve stranke (njih 11) bile za Denisa Bećirovića i koliko se sjećam SBiH je podršku dao Željku Komšiću tako da je to bilo baš onako 1:1, ali sve je nekako bilo na drugoj strani. Ja mislim da će se to sad disperzirati na više kandidata. Mislim da SDA ima dovoljne snage. Kad krenu izbori i mi koji smo unutar SDA na neki način funkcioneri, sami se začudimo kolika je to količina energije i koliko ljudi se uključuju u kampanju, jer SDA je ipak stranka koja ima najveću infrastrukturu u Bosni i Hercegovini. Najjača je stranka po svom izbornom rezultatu. Dakle, skoro da nema mjesnog ogranka gdje SDA nema svog kandidata i ta mašina, kada krene, ona vjerovatno se sporo pokreće, ali kada krene, ona može iznijeti bilo kojeg kandidata na izborima. I ukoliko ne bude, čini mi se, taj blok ponovo monolitan u odnosu na SDA, ja predviđam pobjedu kandidata SDA, ko god da to bude”, naglasio je Softić.
Na konstataciju da će i DF imati svog kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i da i to na nekakav način može “oduzeti” glasove SDA, Softić ističe da “toj stranci ne mogu zamjeriti jer je to u jednu ruku kontinuitet njihove politike”.
“Mislim da nijedan političar u BiH ne može pratiti glasove koje može dobiti Željko Komšić. To je vjerovatno jedan sociološki fenomen za istraživanje. Ove godine to on ne može biti, ali imaju relevantnog kandidata koji nije harizmatičan u onoj mjeri kao Komšić, ali vjerujem da imaju svoje biračko tijelo i samim time mislim da će uzeti određeni broj glasova. Da li će to prebaciti 150.000 glasova, broj za koji se pretpostavlja da će HDZ BiH imati ne znam stvarno, nisam siguran”, naveo je.
Na konstataciju novinara da će i HDZ BiH ove godine imati protukandidata dodatnog zbog opoziocionog bloka koji je formiran od pet stranaka, Softić je naveo da će ovi izbori zasigurno iznjedriti određene promjene.
“I kada je u pitanju Republika Srpska i ta opozicija koja se, koliko god bila razjedinjena, ipak pokazuje kao relevantan faktor. Čak imaju mogućnost da i na ovim ponovljenim izborima naprave neki preokret. Dakle, prema mom sudu ta moć Milorada Dodika će postepeno padati i ljudi će polako odlaziti na drugu stranu. Šta će se događati unutar hrvatskog korpusa, to je vjerovatno pitanje koje u najvećoj mjeri zavisi od ovog famoznog izbornog zakona i tih zahtjeva za njegovu izmjenu. Sve dok je ovo ovako mislim da je HDZ poprilično neupitan”, istakao je delegat SDA.
Južna interkonekcija kao američki “kišobran”
Sastanci o Južnoj plinskoj interkonekciji su intenzivirani, a Softić ističe da je projekat sada u američkim rukama. Na pitanje je li šteta što ga ne izvode domaće firme, odgovara:
“Šteta jeste sigurno za Bosnu i Hercegovinu, iako u svakoj stvari postoji i plus i minus. Šteta jeste što se mi nismo unutar Bosne i Hercegovine uspjeli dogovoriti oko tako važnog pitanja. S druge strane, korist za BiH je američka investicija”.
Vjeruje i da će posao ići brže uz Amerikance.
“Ono što sam ja čuo s ovog zadnjeg sastanka koji je održan u Američkoj ambasadi, nemam dozvolu da kažem ko mi je to rekao, ali jedan od aktera koji je tamo bio mi je rekao da je napravljen plan da se u narednih osam mjeseci ovo sve završi. Sjećate se kada je Ambasada SAD-a htjela da pravi svoju novu zgradu u BiH? Sve je to završeno i unutar Parlamentarne skupštine i unutar svih ovih institucija. Sve je to riješeno. To je projekat koji više, mislim, barem po onome kako ja sagledavam stvari, koji više ne može niko zaustaviti s te strane. I, kažem, mene raduje činjenica da Amerika ima investicije u BiH i da će to na neki način biti kišobran za ovu zemlju, da će oni prije svega štititi svoje investicije, a onda nakon toga, naravno, i ono što neprestano brane, a to je suverenitet i cjelovitost ove zemlje”, smatra Softić.
Potezi Milorada Dodika i Save Minića
Na kraju, Softić je prokomentarisao vraćanje mandata premijer nelegalne Vlade Republike Srpske Save Minića i aktuelne poteze vlasti u tom bh. entitetu.
“Pa, poprilično pogubljeno izgleda ovo što radi Milorad Dodik nakon sudske presude, nakon zabrane bavljenja politikom, nakon dogovora s Amerikancima. Poprilično je to zbrkano, sve to što on radi. I ovo je jedan od trenutaka kada se pokazuje do koje mjere je to sve neorganizirano. A oni ovim priznaju da su pogriješili. Ne smiju se suprotstaviti”, zaključio je Softić.
