SKANDAL, UŽIVO: Mitropolit Hrizostom usporedio Mustafu Cerića s Antom Pavelićem -‘Znamo koja je njegova bolest…’

Mitropolit Hrizostom komentirao je izjave bivšeg reisa Islamske zajednice u BiH, Mustafe Cerića, koji je predlagao osnivanje Bosanske pravoslavne crkve. U razgovoru za RTRS, mitropolit Hrizostom ističe da nije potrebno reagovati na izjave Cerića, jer mu se na taj način daje značaj veći nego što zaslužuje. 

-Međutim, u svakom slučaju, to je već otišlo u eter i vidimo reakcije ljudi iz Crkve i političkog života sa raznih strana, što moram reći da je i mene poprilično iznenadilo. Јa to nisam ni čitao, već sam tek sinoć preko Srpske televizije čuo tu informaciju. Ostao sam ne mnogo iznenađen, jer znamo kako razmišlja Cerić i koja je njegova opsesija i bolest – jer to jeste bolest – a to je bošnjački nacionalizam, poručio je mitropolit Hrizostom.

Dalje navodi da ” sve stavlja pod jedan krov i svod, BiH kao zemlju Bošnjaka”, te da “izbjegava da kaže da Bosna nije i zemlja Srba i Hrvata i drugih naroda koji tu žive, koji su autentični i istorijski narodi sa svojom kulturom i tradicijom”.

-Njegova ideja je, moglo bi se reći, bezobrazna i provokativna, jer je on to izgovorio sa namjerom da isprovocira srpsku stranu i izazove reakciju. On je ipak obrazovan čovjek i ima iskustva u tome kako da provocira i izaziva reakcije kakve on želi. Nije nepoznat još iz rata i poslije rata; da podsjetim Srbe ko je Mustafa Cerić. On je bio u ratu i poslije rata nosilac islamskog ekstremizma bošnjaštva, koji je poprilično doveo do apsurda istoriju. Njegovom nacionalizmu i šovinizmu zaista je doprinijela frustracija što nije mogao da realizuje ono što je zamišljao na jedan ubitačan način, izazivajući rat devedesetih. Treba znati da je upravo takav način razmišljanja o Bosni i doveo do velikog rata, naovodi mitropolit Hrizostom.

-Morajmo se vratiti u 1941. godinu, kada je istom logikom razmišljao i Ante Pavelić kada je htio da osnuje Hrvatsku pravoslavnu crkvu. Pavelić je htio da osnuje Hrvatsku pravoslavnu crkvu kako bi zatro srpski narod – na način da jednu trećinu pobije, jednu pokrsti, a jednu protjera iz NDH. Na toj istoj matrici razmišlja i um Mustafe Cerića. On ovdje otvoreno govori i piše o “bolesti” srpskog naroda, koju bi on htio da “liječi” na način koji njemu odgovara, uz pomoć nekih Srba koji bi prihvatili njegovu logiku liječenja, navodi mitropolit Hrizostom.

Poručuje da ima sačuvano izlaganje Cerića iz 1999. godine, u kojem je tvrdio da je srpski pravoslavni narod bolestan.

– Bez ikakvog velikog emotivnog naboja rekao je da će zaposliti neke ljude iz srpskog naroda da o tome malo razmisle. Јoš od 1999. godine govori o “bolesti” srpskog naroda samo zato što se osjećaju kao pravoslavni Srbi i što nisu prihvatili doktrinu Ante Pavelića niti njegovu ideologiju. Zbog toga je Mustafa Cerić za nas tragična ličnost i mi moramo tražiti odgovor na ova pitanja od Islamske vjerske zajednice: da li on predstavlja Islamsku vjersku zajednicu ili se, kao što se sam predstavlja po svijetu, lažno prikazuje kao “veliki bosanski muftija”, iako to ne postoji. On se lažno predstavljao i gdje god smo išli na konferencije kao Međureligijsko vijeće, iza naših leđa se krio kao sjenka i sve ono što smo govorili tumačio na način kako je on to vidio i kako je smatrao da treba da bude. Zato je njegova izjava o obnavljanju pravoslavne crkve u BiH suluda ideja, navodi Hrizostom.

Kazao je da Srpska pravoslavna crkva u BiH postoji i prije Svetog Save kao pravoslavna crkva.

– Hrišćanstvo je u BiH postojalo, a time i Srpska pravoslavna crkva – od 1218. i 1219. godine postoji organizovana Srpska pravoslavna crkva kao eparhija, prvo mitropolija dabarska, a potom dabrobosanska, sve do dana današnjeg. Nikada nije postojala nikakva druga crkva, veli mitropolit Hrizostom.

O tome da li je postojala tzv. bosanska crkva, ističe da o tome treba da raspravljaju historičari.

– Moguće je da su to bili jeretici. Njegova priča je nebuloza, čista nebuloza. To je nešto što je kopirao i vidio u Crnoj Gori od Mila Đukanovića i ne bi nas iznenadilo da ide dalje i učini nešto što bi bilo na veliku štetu i sramotu Islamske zajednice. Ovo što je izjavio zaista je za svaku osudu, veli Hrizostom.

Dodaje da je možda Ceriću posvećeno više pažnje nego što zaslužuje, ali ipak ističe da je “predrsko da neko tako nešto kaže”.

– Mi ćemo tražiti od Islamske zajednice izjašnjenje – da se jasno kaže da li je on to govorio lično ili ispred Islamske vjerske zajednice. To treba do kraja raščistiti. Važno je da se umire naša srca i da mu ne dajemo preveliku pažnju, ali treba voditi računa, jer je on dobro povezan sa krugovima iz crnogorske pravoslavne crkve. O tome treba voditi računa i mi ćemo sigurno iz mitropolije i drugih eparhija to pratiti. Dobro je i da se narod uključi, jer je Crkva i narodna, i narod sam treba o tome da prosuđuje, kaže Hrizostom.

-Moramo boriti protiv onih koji tako drsko nasrću na dostojanstvo i postojanje Srpske pravoslavne crkve u BiH. I to nije prvi put – to se u istoriji dešavalo mnogo puta, zaključio je mitropolit Hrizostom.

LIK I DJELO HRISZOSTOMA JEVTIĆA

Malo je poznato da je Hrizostom Jević, tada „ vaspitač“ u bogosloviji „Sveta Tri Jerarha“ iz manastira Krka, još krajem 1990. godine evidentiran kao jedan od inspiratora srpsko-četničke pobune u Hrvatskoj. Naime, 24. decembra 1990., uoči pravoslavnog praznika Svetog Spiridona, izvjesio je četničku zastavu na crkvi posvećenoj tom svecu u Skradinu.

Već sljedeće, 1991. godine, kao pravovjerni velikosrpski kadar, izabran je za prvog episkopa novoosnovane Eparhije bihaćko-petrovačke. Na tom je položaju, kako proizlazi iz njegova razgovora od 17. prosinca 1994. s novinarom „TV Knina“, uvjeren u skori pad „enklave Bihać“, zastupao istovjetne stavove kao i srpski vojni i politički vođe u Bosni Hercegovini – Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Novinar: Vaše prvosveštenstvo, naša vojska je gotovo povratila svaku stopu zemlje u srpskoj opštini Bihać. Kažite šta ćete vi kao duhovni pastir prvo poduzeti na vraćanju ljudi u svoje domove i konačno vraćanju svoje crkve?

-Mi prvenstveno želimo da se oslobodi Bihać od okupacije i mi se moramo zaista založiti da se opština Bihać potpuno oslobodi od islamskih fundamentalista, 5. korpusa Armije BiH. Narod koji je tamo, neka ostane, ali se tu mora nešto kardinalno promijeniti. Mi ne možemo jednostavno pristati da nam neko na nekim međunarodnim forumima otme ono što nam istorijski pripada. Kad se to završi, kad oslobodimo Bihać, ja se čvrsto nadam da će to da se privede kraju, srpska crkva i srpska država će učiniti mnogo toga da se Bihać zaista utvrdi, da postane jedan jak kulturni, nacionalni i religiozni centar našeg zapadnog srpstva. Jer Bihać je vrlo važan centar i sada i u prošlosti i u budućnosti. Nisu bez razloga i Mađari i Hrvati i Muslimani i Njemci i svi naši neprijatelji koji su osvajali ove krajeve uvijek atakovali da vladaju sa Bihaćem jer je to jedan ključ svih naših ovdašnjih postojanja i opstojanja na ovim prostorima“.