Vijeće ministara BiH sutra bi ponovo trebalo razmatrati prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa na čelu s SNSD-ovim Stašom Košarcem o uvođenju privremene mjere na uvoz čelika i čeličnih proizvoda. Na prošloj sjednici je prijedlog odbijen, jer ga nisu podržali ministri ‘Trojke’.
Podsjećamo, Raport je početkom februara u našem tekstu otkrio da Košarac planira Vijeću ministara BiH predložiti povećanje carinske stope na 30 posto na uvoz čelika i očekivao je da ta mjera stupi na snagu 1. marta i traje 200 dana, a obrazložena je navodnom potrebom zaštite domaće proizvodnje.
Raport je ranije objavio da sumnje u motiv ove odluke postoje jer je prijedlog pripremljen na zahtjev kompanije ‘Nova Željezara Zenica’, koju vodi grupacija Pavgord vlasnika Gordana Pavlovića, poznatog po vezama s SNSD-om.
Iz te kompanije su zahtjev Košarcu uputili u decembru, mjesec nakon što su preuzeli nekadašnji ArcelorMittal u Zenici, a ministar je odmah krenuo u realizaciju tog zahtjeva.
Reagiralo 28 kompanija, osporavaju potrebu uvođenja mjere
Međutim, uoči sutrašnje sjednice, predstavnici čak 28 kompanija iz Brčko distrikta i oba entiteta u BiH, koje se bave preradom, distribucijom i izvozom čelika i čeličnih proizvoda, obratilo se Vijeću ministara BiH sa zahtjevom da ne prihvati prijedlog odluke o uvođenju privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika, koja podrazumijeva povećanje carinske stope na 30 posto.
Kako navode u zahtjevu, ove kompanije zapošljavaju više od 2.000 radnika, ostvaruju višemilionske godišnje prihode i kroz izvoz značajno doprinose vanjskotrgovinskom bilansu zemlje.
Potpisnici dopisa poručuju da bi usvajanje takve odluke imalo ozbiljne posljedice po tržište i ekonomiju, te otvoreno traže da se ona odbije.
Navode da bi povećanje carina dovelo do rasta cijena osnovne sirovine i negativnih efekata po prerađivački sektor, investicije i ukupnu ekonomsku stabilnost zemlje.
‘Stav potpisnika ovog dopisa je da navedeni prijedlog treba biti odbijen, jer bi njegovo usvajanje dovelo do ozbiljnih poremećaja na tržištu, rasta cijena osnovne sirovine i negativnih efekata po prerađivački sektor, investicije i ukupnu ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine’, navodi se u dopisu.
Privrednici posebno osporavaju obrazloženje prema kojem se odluka donosi radi zaštite domaće proizvodnje. Kako tvrde, stvarni cilj predložene mjere nije sprječavanje štete, već zatvaranje tržišta i stvaranje monopola.
‘Kao formalni razlog usvajanja predložene odluke navodi se sprječavanje nastanka teško otklonjive štete domaćoj proizvodnji, a u suštini stvarni razlog inicijative jeste zatvaranje tržišta, povećanje cijena čelika na domaćem tržištu i stvaranje ekstraprofita novih vlasnika kroz monopolski položaj jednog i jedinog proizvođača čelika u BiH’, ističu potpisnici.
U dopisu se detaljno objašnjava i kakav bi bio direktan efekat povećanja carina. Trenutna tržišna cijena rebrastog betonskog čelika i toplo valjane žice, kako navode, kreće se između 1.100 i 1.200 KM po toni, dok bi carina od 30 posto značila dodatno opterećenje od oko 350 KM po toni.
‘U takvim uslovima došlo bi do značajnog rasta cijena na domaćem tržištu, budući da bi praktično došlo do zatvaranja tržišta i nepostojanja konkurencije, čime bi se otvorio prostor za povećanje cijena i do 300 KM po toni’, navodi se u dopisu.
Privrednici upozoravaju da bi posljedice osjetili i građani, jer bi rast cijena čelika doveo do skupljih stanova, infrastrukturnih projekata i smanjenja investicija.
‘Posljedice bi bile vidljive kroz skuplje stanove, skuplje infrastrukturne projekte, odgađanje i smanjenje investicija, smanjenje obima proizvodnje, što bi u konačnici dovelo do zatvaranja proizvodnih kapaciteta i gubitka radnih mjesta’, ističu privrednici.
Izvoz veći od uvoza
Kao dodatni argument protiv uvođenja zaštitne mjere, potpisnici navode podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni. Tokom 2025. godine Bosna i Hercegovina je, prema podacima iz dopisa, izvezla oko 367.000 tona čelika, dok je uvezla približno 119.000 tona čeličnih proizvoda, što pokazuje da domaća proizvodnja, kako tvrde, nije ugrožena.
Upozoravaju i na moguće narušavanje odnosa sa Evropskom unijom, Turskom i državama CEFTA-e, uz rizik uvođenja recipročnih mjera koje bi mogle pogoditi i druge izvozne sektore.
Iako se protive usvajanju odluke u predloženom obliku, privrednici navode da zaštitne mjere mogu biti razmatrane samo pod jasno definisanim uslovima.
‘Zaštitne mjere eventualno bi se mogle razmatrati isključivo kao recipročan odgovor na već uvedena ograničenja drugih država prema Bosni i Hercegovini, a ne kao jednostrano zatvaranje tržišta’, navodi se u zahtjevu.
Ukoliko bi se ipak uvela carinska mjera, potpisnici traže da ona bude strogo vremenski ograničena, da se razmotri fleksibilniji model poput uvoznih kvota, te da se ostavi prelazni period od najmanje 60 dana za prilagođavanje privrede.
‘U slučaju primjene carinske mjere, predlažemo da njeno trajanje bude ograničeno na period od najduže 90 dana, uz mogućnost produženja isključivo nakon provedene procjene stvarnog uticaja na tržište’, poručili su privrednici dodajući da su uvjereni da će Vijeće ministara BiH prijedlog odbiti, postupajući u skladu sa dugoročnim ekonomskim interesima države, očuvanjem stabilnosti tržišta i međunarodnim obavezama BiH.
