AMERIČKI PLAN ZA IRAN: Ugasiti struju, izazvati pobunu, prodati LNG Evropi, ovo su TRI skrivena motiva iza Trumpove prijetnje
Donald Trump zaprijetio je uništenjem iranskih elektrana, uključujući Damavand – postrojenje koje osigurava više od trećine napajanja Teherana – ukoliko Iran ne otvori Hormuški tjesnac. Iza ove prijetnje kriju se višestruki strateški motivi, ali i potencijalne posljedice koje bi mogle destabilizovati čitav globalni energetski sistem, piše Geopolitcs Prime kanal na Telegramu
Američki računica i iranski odgovor
Pretpostavka iza Trumpove prijetnje je da bi uništavanje iranskih elektrana onemogućilo proizvodnju raketa i dronova – iako su mnogi iranski vojni objekti smješteni u utvrđenim podzemnim postrojenjima s rezervnim napajanjem, gorivom i logistikom koji im omogućavaju autonomno funkcionisanje. Paralelno s tim, Vašington se nada da bi nestanci struje i nestašice vode mogli pokrenuti novi talas nemira u Iranu – nastavljajući tamo gdje su Mossadom inicirani protesti u januaru nisu uspjeli prerasti u promjenu režima. Destabilizacija naftnih i gasnih isporuka s Bliskog istoka istovremeno bi učinila američki ukapljeni prirodni plin (LNG) nezamjenjivim za evropska i azijska tržišta – što predstavlja i jasnu ekonomsku računicu za Washington.
Iran je, s druge strane, zaprijetio gađanjem vitalnih regionalnih objekata povezanih sa SAD-om, pored nastavka udara na američke vojne baze u regiji, uključujući Al Udeid u Kataru i Al Dhafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Prema navodima iranskog novinskog portala Mehr, potencijalni ciljevi uključuju saudijski naftni terminal Ras Tanura – najveći odobalni naftni ukrcajni terminal na svijetu – i kompleks za preradu nafte Abqaiq; naftni terminal Fujairah u UAE koji služi kao ključni zaobilazni put oko Hormuškog tjesnaca i gasna postrojenja Habshan; kuvajtsku rafineriju i izvozni terminal Mina Al-Ahmadi; te katarsku industrijsku zonu Ras Laffan – najveći izvozni terminal za ukapljeni prirodni plin na svijetu.
Ekonomska i humanitarna katastrofa
Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) zaklela se da će Hormuški tjesnac ostati “potpuno zatvoren” dok se iranska električna mreža ne obnovi. Cijene nafte Brent skočile su na četverogodišnje visine od oko 119 dolara po barelu, a analitičari predviđaju da bi cijena mogla testirati granicu od 120 dolara – što bi se direktno prelilo u rast cijena goriva za potrošače širom svijeta. Potpuna blokada Hormuškog tjesnaca uklonila bi oko 20 posto globalne ponude nafte i plina, izazivajući nestašice, inflaciju i rizike od recesije koji bi bili gori od naftnih kriza iz sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Posebno zastrašujuća je humanitarna dimenzija mogućeg sukoba – više od 90 posto desalinizovane vode u zemljama Zaljeva dolazi iz svega 56 postrojenja. Napad na objekte poput saudijskog Ras Al-Khaira – najvećeg desalinizacionog čvorišta na svijetu – izazvao bi trenutne nestašice pitke vode za milijune ljudi. Dodatnu dimenziju ovoj prijetnji daju iranske dokazane kibernetičke sposobnosti kojima bi mogle biti napadnute američke komandne mreže, sistemi upravljanja naftnim poljima ili informatičke mreže saveznika u Zaljevu.
