DIPLOMATSKI IZVORI NAVODE: ‘Iran postavlja tvrđe uslove za pregovore s SAD-om i traži kraj rata te kontrolu Hormuza’
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi namješta naočale tokom konferencije za novinare nakon razgovora s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Moskvi, Rusija, 17. decembra 2025. (Foto: REUTERS/Ramil Sitdikov/Pool/)
Iranski pregovarački stav značajno je postrožen od izbijanja ratnih sukoba, dok Islamska revolucionarna garda preuzima dominantnu ulogu u donošenju ključnih odluka. Prema diplomatskim izvorima, Teheran planira zahtijevati radikalne ustupke od Sjedinjenih Američkih Država ukoliko posrednički napori dovedu do zvaničnih pregovora o okončanju neprijateljstava, prenosi novinska agencija Reuters.
Drastični zahtjevi Teherana
U potencijalnim razgovorima sa administracijom koju predvodi Donald Trump, Iran ne bi tražio samo obustavu vojnih operacija, već i niz garancija koje se u Washingtonu smatraju neprihvatljivim. Izvori bliski iranskom vrhu navode da Teheran insistira na zaštiti od budućih vojnih akcija, isplati ratne odštete, te formalnom preuzimanju kontrole nad strateški važnim Hormuškim moreuzom. Ovakvi uslovi ukazuju na to da Islamska revolucionarna garda trenutno diktira tempo iranske vanjske politike.
Dodatna prepreka bilo kakvom dogovoru je odlučnost Irana da ne pristane na ograničenja svog balističkog raketnog programa. Ova tema ostaje nepremostiva prepreka još od prošlog mjeseca, kada su SAD i Izrael započeli sveobuhvatnu vojnu operaciju protiv iranskih ciljeva. Stratezi u Teheranu pokazuju duboko nepovjerenje prema bilo kakvim novim sporazumima, podsjećajući da je zemlja napadnuta uprkos ranijim dogovorima.
Neizvjesnost u iranskom vrhu
Dok Donald Trump tvrdi da je Washington već vodio intenzivne razgovore s iranskom stranom, zvanični Teheran te navode oštro demantuje. Visoki iranski zvaničnici potvrđuju da su do sada vođeni samo preliminarni razgovori s Pakistanom, Turskom i Egiptom o mogućim uslovima za posredovanje. Manevarski prostor za pregovore dodatno sužava i unutrašnja politička situacija u Iranu, obilježena jačanjem vojnog krila i neizvjesnošću na samom vrhu vlasti.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se novi vrhovni vođa, Mojtaba Khamenei, nije pojavljivao u javnosti niti na videosnimcima od trenutka imenovanja. Ova neizvjesnost, uz jačanje uticaja radikalnih struja unutar Revolucionarne garde, čini postizanje bilo kakvog kompromisa sa zapadnim silama gotovo nemogućim u trenutnim okolnostima.
