Davor Trlin, profesor ustavnog prava, komentirao je za „Slobodnu Bosnu“ aktualnu društveno-političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Osvrnuli smo se na incident u Širokom Brijegu i brutalno policijsko nasilje nad navijačima FK Željezničar, a bilo je riječi i o ustavnosti treće entitetske vlade – mandatara Save Minića te brisanja iz registra Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.

Svjedočili smo padu druge i izboru treće entitetske vlade u Banjoj Luci. I treći put mandatar je Savo Minić. No, pojavile su se informacije kako je i treća Minićeva vlada neustavna jer prije stupanja na dužnost nove entitetske vlade u Banjoj Luci, odluka Vijeća naroda nije objavljena u “Službenom glasniku RS”. Kakav je vaš stav o svemu i je li zabilježeno da vlada pada dva puta zarednom zbog nejasnih razloga?

-Ustav RS (nakon amandmana) propisuje da se pitanja vitalnog nacionalnog interesa (uključujući izbor Vlade RS) moraju potvrditi u Vijeću naroda RS. To znači da odluka Narodne skupštine o izboru premijera i Vlade mora proći proceduru u Vijeću naroda ako postoji zahtjev ili ako se radi o zaštićenom pitanju.

Prema javno dostupnim informacijama, objavljene su samo odluke Narodne skupštine od 17. marta, bez ikakvog traga o odluci Vijeća naroda – ni u tekstu odluka NSRS, ni kao zasebna objava u istom ili kasnijem broju glasnika. Ako Vijeće naroda nije ni razmatralo, ni usvojilo, ni odbilo vitalni interes (niti je protekao rok za zaštitu), onda formalno nema pravne valjanosti stupanja na snagu takve odluke.

Postoje ozbiljni argumenti da je i treća Minićeva vlada formirana suprotno Ustavu RS. Nedostatak objave odluke Vijeća naroda (ili bar reference na nju) čini cijeli akt nepravilnim. Ovo nije prvi put da se pojavljuje isti propust – slične tvrdnje su bile i kod prve i druge vlade. Ako se ne ispravi (npr. retroaktivnim usvajanjem ili novim postupkom), ovo otvara prostor za pokretanje ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH ili RS, a Vlada bi mogla biti proglašena neustavnom. Politički kontinuitet ne može nadomjestiti proceduralne propuste.

Što se tiče pada vlade dva puta zaredom: Minić je podnio ostavku dva puta u kratkom razdoblju (početkom 2026. i sredinom marta), svaki put da bi se izbjeglo ili odgodilo očitovanje Ustavnog suda BiH o ustavnosti prethodnih imenovanja (zbog spornih ovlasti predlagača). Ovo nije uobičajeno u demokratskim sistemima – predstavlja oblik institucionalne krize i pokušaja zaobilaženja sudskih kontrola. Rijetko se događa da isti mandatar tri puta u nekoliko mjeseci prolazi isti proces

Također, incident u Širokom Brijegu uzburkao je javnost u Bosni i Hercegovini. Naime, navijači FK Željezničar na utakmici u Širokom Brijegu podigli su transparent-fotografiju kojom se obilježava godišnjica reintergracije sarajevskog naselja Grbavica. To je zasmetalo delegatu na utakmici, inače iz Istočnog Sarajeva, koji je od glavnog suca zatražio da prekine utakmicu, nakon čega je uslijedila brutalna policijska represija prema navijačima iz Sarajeva. No, znakovita je pozadina cijelog slučaja, s obzirom da je Daytonskim mirovnim sporazumom došlo do mirne reintegracije okupiranog dijela Sarajeva. Je li potez delegata neka vrsta osporavanja odluka iz Daytona?

-Transparent navijača FK Željezničar (Manijaka) na utakmici 22. marta 2026. na Pecari odnosio se na godišnjicu mirne reintegracije Grbavice u Sarajevo, što je događaj iz 1996. godine direktno predviđen Daytonskim sporazumom (Aneks 1-A i Aneks 2). Reintegracija Grbavice bila je mirna predaja teritorije u sastav F BiH, bez sukoba, i predstavlja jedan od uspješnih aspekata Daytona.

Potez delegata (koji je zatražio prekid utakmice) i naknadna intervencija policije (fizička sila, prekid u 76. minuti kod 1:1) može se tumačiti kao pokušaj sprečavanja „provokacije“, ali pravno gledano je vrlo sporno. Transparent nije sadržavao govor mržnje, veličanje zločina niti direktno osporavao Dayton – naprotiv, podsjećao je na provedbu Daytona. Delegat utakmice ima pravo tražiti uklanjanje spornih elemenata (po Pravilniku NS/FSBiH), ali brutalna represija prema navijačima (sukobi, izbacivanje sa tribine) izgleda disproporcionalno i može se smatrati ograničavanjem slobode izražavanja (član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja se primjenjuje u Bosni i Hercegovini).

Je li ovo osporavanje Daytona?

-Indirektno – da. Ako se transparent o legalnoj reintegraciji smatra neprihvatljivim u Hercegovini, to šalje poruku da se neki dijelovi Daytona (povratak teritorija i integracija) i dalje doživljavaju kao „gubitak“ ili provokacija. To je simptom dublje etničke polarizacije, a ne direktno negiranje sporazuma.

Policijska reakcija treba biti proporcionalna – ako nije bilo nasilja sa strane navijača, ovo može biti predmet istrage zbog Zloupotrebe položaja ili ovlaštenja ili Zlostavljanja u obavljanju službe. Dvostruki aršini (dopuštanje drugih transparenata u regiji) dodatno pogoršavaju percepciju nejednakosti.

Reintegracija Grbavice je dio Daytona i ne može se “osporiti” bez kršenja samog sporazuma. No, u navijačkom okruženju takvi simboli često služe za političku provokaciju, što je izazvalo reakciju. Dvostruki aršini su očiti – zastave Herceg-Bosne ili slični simboli često prolaze bez reakcije. Ovo je više pitanje dosljedne primjene pravila NS/FSBiH i policijskih ovlasti nego dubokog osporavanja Daytona. Incident pokazuje duboke podjele i netrpeljivost prema simbolima “druge strane”.

Postoje pravne nedoumice oko političkog djelovanja Milorada Dodika, a nakon presude Suda Bosne i Hercegovine. Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine obavjestio Visoko sudsko i tužilačko vijeće da Osnovni sud u Banjoj Luci odbio izbrisati Milorada Dodika iz registra kao predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata uprkos pravosnažnoj presudi, iz VSTV odgovornost za provedbu ove odluke prebacuje nazad na Državni sud. Kako komentirate ovaj slučaj i je i izvjesno da će Dodik na kraju ipak biti izbrisan iz registra kao predsjednik SNSD-a?

Ovdje se lome koplja zaista. Ja spadam među one pravnike (dozvoljavam da nisam u pravu) koji smatraju da se pravne posljedice presude kojom je pravosnažno osuđen Milorad Dodik odnose samo na vršenje funkcija u organima vlasti. Ja se ne slažem sa tumačenjem sutkinje Uzunović. Iz mojih medijskih nastupa je to evidentno (kao što sam više puta isticao da je odluka tužiteljice Mijović da obustavi istragu protiv Dodika za Napad na ustavni poredak duboko nezakonita). Politička stranka nije državni organ i Dodik u njoj ne obnaša službenu dužnost. Abeceda je teorije države šta spada u sistem državne vlasti a šta u onaj drugi segment političkog sistema – nedržavne političke subjekte i šta je njihova suština i cilj. Inače, ovdje Sud Bosne i Hercegovine nije ni trebao da tumači pravne posljedice izvan krivičnog postupka. Prava adresa je OHR, tj „zakonodavac“ u ovom slučaju (koji je i dopunio ovo krivično djelo u KZ BiH), on to nije uradio i sad imamo ove kontroverze.

Pravomoćna presuda Suda BiH (koja uključuje zabranu obavljanja funkcija) proizvodi pravne posljedice po sili zakona, ali provedba tih posljedica vrši se pred nadležnim organom koji vodi evidenciju. Sud BiH može uputiti obavijest ili zahtjev, ali ne može narediti drugom sudu da izvrši radnju ako taj sud procijeni da nema zakonski osnov (npr. ako presuda ne sadrži izričitu zabranu za tu konkretnu funkciju u stranci, ili ako procedura nije ispoštovana). Osnovni sud ima pravo samostalno ocijeniti da li je zahtjev formalno i materijalno osnovan – to je dio sudijske nezavisnosti.

Brisanje iz registra nije administrativna radnja, već sudska odluka koja zahtijeva postupak (prijedlog, saslušanje stranke, eventualno žalba). Sud nije dužan provesti brisanje samo na osnovu dopisa iz Suda BiH ako smatra da predloženi postupak nije predviđen zakonom ili da nema dovoljno osnova. U konkretnom slučaju sud je ponovio svoju raniju pravosnažnu odluku i time zatvorio pitanje u svojoj nadležnosti.

Registracioni sud u Republici Srpskoj postupa prema Zakonu o udruženjima RS, koji jasno propisuje da