U non-paperu su navedene i moguće akcije Evropske unije poput finansijskog pritiska, sankcija i slično
U domaćoj javnosti jučer se pojavila informacija o non-paperu čiji su autori Francuska i Njemačka, a tiče se Bosne i Hercegovine.
Ta vijest je zapravo došla iz Srbije, sa sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost ove zemlje. Navedeno je da se u non-paperu traži jača i konkretnija akcija evropskih zemalja protiv rukovodstva Republike Srpske zbog napada na ustavni poredak naše zemlje.
Danas je Federalna objavila sadržaj non-papera u kojem se traže konkretnije akcije za rješavanje aktuelne krize u našoj zemlji.
Trenutna ustavna kriza u BiH najteži je izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina od Općeg okvirnog sporazuma za mir Dayton-Paris. Tokom proteklih sedmica, radnje i pravni procesi unutar RS-a nakon prvostepenske presude protiv predsjednika RS-a Dodika 26. februara 2025. otvoreno su napali ustavni poredak BiH. Naime: Odluka o mjerama i zadacima koji proizlaze iz neustavnih odluka i radnji neustavnih institucija BiH od 26. februara 2025; Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS od 27. februara 2025; Zakon o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužiteljstvo BiH, SIPA) od 27. februara 2025; Izmjene i dopune Krivičnog zakona RS od 27. februara 2025; Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija od 27. februara 2025.: Nacrt Ustava RS od 13. marta 2025.; Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS od 13. marta 2025, navodi se u non-paperu.
Kada je riječ o cilju, istaknuto je da je lokalna odgovornost da se kriza mirno riješi, te da vanjski uticaj treba ograničiti.
– Cilj Evropske unije i dalje je pomoći u očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja se pridržava svojih obaveza prema načelima i vrijednostima na kojima se temelje Evropska unija, demokratska društva i vladavina prava, te budućnosti Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije, istaknuto je.
Kao neposredni cilj, Francuska i Njemačka vide ukidanje neustavnih zakona i povlačenje nacrta novog ustava tog entiteta što je također potaknuo Dodik.
Istaknuto je da će trajno rješenje krize zahtijevat će, posebno, potpuni i nepovratni povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovnu predanost bosanskih Srba pravilnom funkcioniranju državnih institucija i njihovu ponovnu predanost poduzimanju svih relevantnih koraka navedenih u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. godine za napredak u procesu pristupanja EU.
U non-paperu su, također, navedene i moguće akcije Evropske unije poput finansijskog pritiska, sankcija i slično. Kao jedna od mjera, spominje se i obustavljanje svakog projekta koji Republika Srpska koristi u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
– Države članice trebale bi s Komisijom istražiti mogućnosti prekida dva obustavljena projekta. Komisija bi se trebala suzdržati od predlaganja novih projekata korisnih za RS, poručeno je.
Predloženo je i da Evropska unija kontaktira i druge institucije, poput Svjetske banke, koje bi također trebale ponuditi svoj pristup.
Kada je riječ o sankcijama, istaknuto je da ne postoji konsenzus za uvođenje sankcija na nivou Evropske unije, ali da prijedlog pojedinačnih sankcija zemalja ipak ostaje otvoren.
Za kontakte se navodi da svaki kontakt s Miloradom Dodikom, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem treba biti suspendovan.
Kontakt EU-a i njenih država članica s dužnosnicima vlade RS-a ili SNSD-a trebale bi se usredotočiti na naglašavanje rizika daljnjeg provođenja neustavnog kursa predsjednika RS-a Dodika. Ovaj informativni program trebao bi uključivati poruke o otvorenosti i spremnosti EU-a da smiri napetosti čim promjena politika postane vidljiva, te angažman s opozicijom iz RS-a i civilnog društva, navodi se u dokumentu.
