Šta se dešava dok čekamo nasljednike bjegunca i penzionera: Jedan plan za SIPA-u odgovara HDZ-u, drugi SNSD-u…
Dok bosanskohercegovačka javnost čeka izbor novog direktora i zamjenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), u pozadini se dešavaju “laktanja” čiji ishod bi na kraju trebao iznjedriti njihova imena.
SIPA je još 2024. godine ostala bez zamjenika direktora nakon što je Zoran Galić postao bjegunac od bh. pravosuđa. On je nekoliko mjeseci “obavljao” tu funkciju, ali je krajem 2024. opozvan, odnosno prihvaćena je njegova ostavka. Tereti se za organizovani kriminal i raspisana je centralna i međunarodna potjernica, ali od nje naravno nije bilo ništa jer Galić ima državljanstvo Hrvatske.
Poslije toga je raspisan konkurs za imenovanje njegovog nasljednika. Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH obavio je intervjue sa prijavljenim kandidatima i sastavio rang listu te se na pravom mjestu našao Dragan Andrić. Iza njega je Đuro Knežević.
Ipak, proces imenovanja bit će daleko teži i komplikovaniji od toga. Vijeće ministara prvo mora da stavi ovu tačku na dnevni red. Iako je to želja predsjedavajuće Borjane Krišto, njen zamjenik Staša Košarac mora dati saglasnost da bi ta tačka došla na dnevni red što se, kako se očekuje, neće desiti.
Zašto HDZ želi da se to pitanje riješi, a SNSD ne želi
HDZ-u je bitno da se riješi pitanje zamjenika direktora SIPA-e iz više razloga. Za početak tako žele “stišati” priču oko Galića koji je njihov kadar i u bjekstvu je. Željeli bi na taj način i pokušati da sačuvaju politički integritet pred međunarodnim partnerima i domaćim biračima, ali i de facto imati veliki utjecaj u radu SIPA-e koja bi i dalje bila bez direktora.
S druge strane, SNSD-u nije u cilju da se na taj način riješi pitanje rukovodstva SIPA-e jer su svjesni da bi tim imenovanjem kasnije došlo do zatezanja kada je u pitanju izbor direktora. HDZ bi imao sve u svojim rukama dok bi SNSD ostao bez svog čovjeka na čelu jer HDZ više ne bi imao poseban motiv stavljati na dnevni red imenovanje direktora.
Zbog toga je SNSD-u želja da se to pitanje riješi “u kompletu”. Oni bi prije željeli da, ako već do imenovanja mora doći, da njihov čovjek dođe na čelo i u tom slučaju ne bi imali ništa protiv i da glasaju za zamjenika. Ipak, ova priča je za SNSD i dalje kao tempirana bomba. Iako bi im dobro došlo da imaju svog čovjeka na čelu SIPA-e, ipak moraju voditi računa o tome da ne daju legitimitet toj agenciji čiji su rad u međuvremenu zabranili na teritoriji SIPA-e, uz napomenu da je sve te odluke NSRS poništio Ustavni sud BiH.
Ko bi mogao biti novi direktor
Kada je u pitanju novi direktor, to pitanje je i dalje jako komplikovano. Nekadašnji ministar sigurnosti Nenad Nešić je još u 2024. godini predložio za tu funkciju Slobodana Radinkovića, a nakon što je Nezavisni odbor proveo konkurs, Vijeće ministara se nikada o tome nije izjasnilo.
Ako Vijeće ministara odbije prijedlog Radinkovića, treba da se izjasni još o dvojici uspješnih kandidata sa liste, a to su Darko Ćulum i Ljubiša Pandurević. Dodatno je i sam Ćulum zakomplikovao situaciju jer je dao ostavku još u martu mjesecu kada je krenula priča u vezi hapšenja Milorada Dodika. Ako se to uzme u obzir, onda ostaju samo Radinković i Pandurević.
Nova komisija za nezavisni odbor
Pošto je gotovo očigledno da ni jedan od kandidata neće dobiti podršku Vijeća ministara, sve su prilike da će taj konkurs biti poništen i da će nova privremena komisija odrediti novi Nezavisni odbor koji će ponuditi nove kandidate.
A, u međuvremenu je u privremenu komisiju koja će formirati naredni Nezavisni odbor, je “upao” Darko Babalj umjesto Nebojše Radmanovića.
Zbog toga bi SNSD-u mogao biti problem ako od trenutnih kandidata za direktora SIPA-e niko ne prođe jer bi u slučaju da novi Nezavisni odbor, o čijem će sastavu odlučivati i Babalj, odredi nove kandidate tada Babalj imao mogućnost manevrisanja i u konačnici postavljanja čovjeka koji je bliži njemu i politici koja nije bliska SNSD-u na čelo SIPA-e.
Ipak, nije za očekivati da će u skorijem periodu bilo koje od ovih imenovanja doći na dnevni red Vijeća ministara. To će se promijeniti vjerovatno tek u slučaju kada se riješi politička kriza na državnom nivou.
Od toga kako će biti riješena odnosno ko će biti u državnoj koaliciji vjerovatno će zavisiti i to da li će neko od aktuelnih kandidata Nezavisnog odbora biti imenovan na čelo SIPA-e ili će to biti neko koga imenuje novoformirana komisija.
