Nikšić poručio: Naš cilj je jasan, izgraditi FBiH u kojoj se isplati raditi, ulagati i ostati. Broj zaposlenih raste…

Naš cilj je jasan: izgraditi Federaciju u kojoj se isplati raditi, ulagati i ostati. Svi koraci dio su jednog većeg puta – puta prema ekonomski snažnijoj, socijalno osjetljivijoj i pravednijoj Federaciji BiH. I na tom putu ćemo istrajati – poručio je premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić.

Povećanje minimalne plate na 1.000 KM bio je potez koji je u startu izazvao mnogo rasprava – što je, prema riječima premijera, donekle i očekivano za ovako važnu reformsku mjeru.

– Podaci koje pratimo na dnevnoj osnovi pokazuju da smo imali dobro procjenu i da smo donijeli ispravnu odluku. Mogu se vidjeti i konkretni efekti: broj zaposlenih u Federaciji raste, naplata doprinosa bilježi porast, a povećava se i broj aktivnih poslovnih subjekata. Samo u prvih pet mjeseci ove godine, naplaćeno je više od 2,56 milijardi KM doprinosa, što je povećanje od više od 336 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine – kazao je Nikšić u intervjuu za Tuzlanski.ba.

Nakon povećanja minimalne plate usvojen je i zakon kojim se smanjuju doprinosi na teret poslodavaca.

Prvi put nakon više od decenije, zbirna stopa doprinosa u FBiH umanjuje se za 13,25 posto, što predstavlja direktno rasterećenje troškova rada i jasan signal poslodavcima da Federacija stoji iza onih koji poštuju zakon i ulažu u radna mjesta. Ovo nije kraj, već nastavak jedne šire fiskalne reforme. Sljedeći koraci uključuju fiskalizaciju u realnom vremenu i dodatno smanjenje doprinosa, sve s ciljem da stvorimo održiv, predvidiv i pošten sistem koji koristi i radnicima i privredi – kaže Nikšić.

Uporedo se, navodi, traže i sistemska rješenja za povećanja penzija i unapređenje statusa ove kategorije društva koja trenutno živi na marginama jedva spajajući ‘kraj s krajem’. Upravo u Tuzli penzioneri nerijetko održavaju i proteste s ciljem skretanja pažnje na težak položaj u kojem se nalaze tražeći od vlasti mjere koje će donijeti promjene.

– Uz jednokratne mjere koje planiramo provesti, kreiramo i sistemska rješenja koja prvo podrazumijevaju povećanje prihoda koja će osjetno povećanje penzija učiniti realnim. Povećanje prihoda nećemo ostvariti nikakvim dodatnim oporezivanjem, nego uvođenjem u zakonske tokove sivih tokova novca koji su predugo tolerirani, sve na štetu države i naših građana. Upravo ovakve reforme stvaraju osnov za sigurnije i stabilnije penzijske isplate u budućnosti. U saradnji sa udruženjima penzionera nastojat ćemo doći do potrebnih zakonskih izmjena kako bi postigli potreban balans realnog rasta penzija koji bi pratio rast plata i troškova života. Reformama pristupamo pažljivo, etapno i bez improvizacije. Nećemo donositi mjere koje ugrožavaju stabilnost sistema, ali ćemo i dalje biti Vlada koja ima hrabrosti donositi odluke koje mijenjaju stvari nabolje. Cilj nam je da i radnici, i poslodavci, i penzioneri osjete korist od promjena koje provodimo, jer samo tada možemo reći da su sve strane zadovoljne – ističe federalni premijer.

U Nikšićevom mandatu je uspostavljen i kanal “Zaštita radnika”, a ova mjera se, kaže, pokazala kao ispravna odluka.

Svi radnici trebaju znati da nisu sami i da imaju institucionalnu podršku u ostvarivanju svojih prava. Od polovine februara do danas zaprimljeno je više od 1.000 prijava koje se odnose na cijeli niz nepravilnosti, od neisplaćivanje minimalne plate, isplate dijela plate u koverti, neisplaćivanje toplog obroka i naknade za prevoz, itd. Prijave se proslijeđuju nadležnim institucijama na daljnju obradu, ili Federalnoj upravi za inspekcijske poslove ili Poreskoj upravi Federacije BiH koje imaju zadatak da izvrše provjere i poduzmu odgovarajuće mjere kako bi zaštitile prava radnika i spriječile daljnja kršenja radnih propisa – navodi.

Govoreći o saradnja između Vlade Federacije BiH i Vlade Tuzlanskog kantona, Nikšić kaže da je saradnja korektna i funkcionalna, ali da kao i u svakoj saradnji, postoji prostor da bude još bolja, sadržajnija i strateški usklađenija.

– Tuzlanski kanton je jedan od najvažnijih industrijskih i demografskih centara u Federaciji, i kao takav ima ogroman razvojni potencijal, od energetike i rudarstva, preko obrazovanja i zdravstvenog sektora, do IT industrije i održivog turizma. Zadatak Federalne vlade je da podržimo kantone, uključujući i TK, u realizaciji projekata koji doprinose ekonomskom rastu, zapošljavanju i boljoj kvaliteti života građana. To znači da moramo raditi u partnerstvu, uz uzajamno uvažavanje i zajedničko planiranje. Posebno je važno na najbolji mogući način uskladiti razvojne prioritete, kako bi svaka uložena marka javnog novca imala maksimalan efekat. Zato ćemo u narednom periodu dodatno ojačati razmjenu informacija o strateškim projektima i zajednički rad na privlačenju investicija, kako domaćih tako i stranih. U konačnici, svi radimo za iste građane i naš zajednički uspjeh se mjeri time koliko su ti građani zadovoljni uslugama koje im pružamo, mogućnostima koje im otvaramo i ambijentom u kojem žive i rade – kazao je Nikšić.

Još jedan od gorućih problema u Tuzlanskom kantonu je putna blokada. Tuzlanski kanton kao jedno od središta privrede i izvoza i dalje nema ni kilometar autoputa, a godinama unazad se čini da građani samo slušaju obećanja, dok ispaštaju zbog putnih blokada.

– Svjesni smo da Tuzlanski kanton godinama trpi posljedice zapostavljanja kada je riječ o saobraćajnoj povezanosti. Zbog toga smo odlučni da taj trend promijenimo konkretnim ulaganjima i projektima. U fokusu ovog investicijskog ciklusa nalazi se jedan od najznačajnijih kapitalnih projekata u državi – izgradnja autoputa Tuzla-Brčko-Orašje, ukupne dužine 62 kilometra. Ovaj autoput kao nova saobraćajna trasa je važan pravac koji će povezati sjeveroistočni dio Federacije s glavnim evropskim koridorima i time otvoriti prostor za razvoj turizma, industrije, prekogranične saradnje i zapošljavanja. Samo za ovaj projekt do sada je osigurano više od 35 miliona KM, a Vlada Federacije BiH već je obezbijedila sredstva za eksproprijaciju nekretnina na dionici Maoča-Tuzla, konkretno za Lot V Čanići – Tuzla, u dužini od osam kilometara – kaže Nikšić.

Dodaje da ova ulaganja predstavljaju jasan zaokret u odnosu prema regiji koja je dugo bila na marginama infrastrukturnog razvoja.

– Autoput Tuzla-Brčko-Orašje neće ostati plan na papiru, to je projekt koji smo konačno pokrenuli i koji se realizira korak po korak. Građani su predugo čekali konkretne pomake, a sada napokon ulazimo u fazu stvarnih radova s ciljem da ovaj putni pravac u potpunosti završimo. Pored toga, za dionicu Šićki Brod – Đurđevik u 2025. godini planirano je 10 miliona KM za eksproprijaciju zemljišta, čime se stvaraju preduslovi za početak radova. Paralelno se ulaže i u urbanu saobraćajnu infrastrukturu, od završetka kružnog toka u naselju Slatina do novih saobraćajnih rješenja u Tuzli i okolnim općinama – navodi federalni premijer.

Potencijalno zatvaranje rudnika i prelazak na obnovljive izvore energije obaveza je Bosne i Hercegovine koju mora ispuniti pred ulazak u EU. S obzirom na značaj rudarske industrije za gradove poput Tuzle, Banovića i Živinica, pitanje koje se nemaće jeste šta će biti sa rudarima – da li su rudari TK zaista prioritet kada je riječ o programima prekvalifikacije i zapošljavanja u kontekstu zelene tranzicije.

Vlada Federacije BiH se odgovorno i strateški suočava s izazovima energetske tranzicije, vodeći računa o interesima rudarskih zajednica poput Tuzle, Banovića i Živinica, koje su decenijama oslonjene na ugalj. Rudari jesu i ostat će prioritet kada govorimo o javnim programima podrške u kontekstu zelene tranzicije. Ovo nije samo pitanje energetske politike – ovo je pitanje socijalne pravde i razvoja regije. Posebna pažnja posvećuje se mjerama socijalne zaštite i programima prekvalifikacije bivših rudara, kako bi im se omogućio prelazak u druge sektore tržišta rada. Cilj nam je da ovaj proces provedemo na human i ekonomski održiv način – prelaskom na ekološki prihvatljivije izvore energije, ali uz punu brigu o ljudima koji su gradili ovaj sektor. Pravedna tranzicija podrazumijeva ne samo zatvaranje rudnika, već i zbrinjavanje radnika te podršku razvoju lokalnih zajednica koje su svoj ekonomski rast temeljile na industriji uglja – kaže Nikšić.

U saradnji sa Svjetskom bankom, koja je već odobrila više od 160 miliona KM za finansiranje Projekta pravedne tranzicije na području Federacije BiH, otvorena je prilika za unaprijeđivanje energetske stabilnosti i nezavisnosti, uz provođenje pravedne i ekonomski poticajne tranzicije.

– Projekt obuhvata prenamjenu bivših rudničkih površina u Banovićima, Zenici i Kreki, podržava zatvaranje rudarskih jama u Zenici, a planirana je i instalacija postrojenja za obnovljive izvore energije na rudničkom zemljištu u Banovićima i Kreki – što će otvoriti nova radna mjesta i dati novu svrhu tim prostorima. Planirano trajanje implementacije projekta je od 2025. do 2030. godine – pojasnio je Nikšić.

Još jedan od problema s kojima se suočavaju rudari jeste neuvezivanje radnog staža. Nikšić kaže da Vlada Federacije BiH već nekoliko godina sistemski povećava izdvajanja za rudare, uključujući i sredstva za uvezivanje radnog staža.

Samo u prethodne dvije godine osigurana su značajna sredstva koja su omogućila ostvarivanje prava za stotine radnika, a s tom praksom nastavljamo i dalje. Iako znamo da to ne rješava sveobuhvatan problem, jasno je da činimo konkretne korake kako bismo ispravili dugogodišnje nepravde – naveo je on.

Kada su u pitanju rudnici Kreka i činjenica da doprinosi radnicima nisu uplaćivani još od 2009. godine, premijer kaže da je važno reći da se radi o problemu koji se godinama ignorisao.

– Odgovornost za ovakvo stanje leži, prije svega, na prethodnim upravama rudnika, ali i u nedovoljnom nadzoru i izostanku pravovremene reakcije nadležnih institucija. Ovakvi problemi ne nastaju preko noći, ali mi smo na sebe preuzeli obavezu da ih sistemski riješimo. U nastavku mandata, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije posvetit će se ovom pitanju s još više pažnje. Fokus će biti na boljoj kontroli poslovanja rudnika, odgovornijem upravljanju, transparentnosti i zaštiti prava radnika. Rudari su temelj industrijskog razvoja Federacije i moraju imati osjećaj sigurnosti – kako u pogledu današnjih prava, tako i u pogledu svoje budućnosti u uslovima energetske tranzicije – kazao je, između ostalog, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u intervjuu