NEMOJTE OVO POKAZIVATI DRAGANU ČOVIĆU: HDZ-ov ministar Bunoza poručio da Hrvatima u BiH nije ugroženo aktivno biračko pravo!
Iako Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) godinama tvrdi da su hrvatskim biračima ugrožena prava, iz Bunozinog tumačenja presude Evropskog suda za ljudska prava je jasno da, prema standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima, nijednoj skupini birača u BiH, pa ni Hrvatima, nije ugroženo aktivno biračko pravo.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza (HDZ) komentarisao je, u programu BHRT-a, presudu u slučaju Kovačević pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
“Evropski sud je utvrdio da g. Kovačević nema status žrtve. I ja javnosti želim pojasniti da je to iz razloga što kada govorimo o aktivnom biračkom pravu, pravu da glasaš, svi mi u Bosni i Hercegovini smo u istom položaju. Svi mi imamo isti glasački listić kada glasamo. I ne postoji skupina, koja se nalazi u lošijem položaju. To je ono što nam je Evropski sud za ljudska prava poručio. Mislim da mi svi tu presudu trebamo analizirati i izvući zaključak iz te presude”, kazao je Bunoza.
Iako Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) godinama tvrdi da su hrvatskim biračima ugrožena prava, iz Bunozinog tumačenja presude Evropskog suda za ljudska prava je jasno da, prema standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima, nijednoj skupini birača u BiH, pa ni Hrvatima, nije ugroženo aktivno biračko pravo, piše portal Odgovor.ba.
Bunoza se u intervjuu osvrnuo i na princip jedan čovjek – jedan glas.
”To je najviši temelj demokracije: jedan čovjek – jedan glas. Ali čak je i Venecijanska komisija, u par svojih mišljenja, naglasila da u složenim državama kao što je BiH vi ne možete primjenjivati taj princip u onim tijelima gdje se štite vitalni interesi konstitutivnih naroda. Mi princip jedan čovjek – jedan glas poštujemo na općinskom, županijskom nivou, u zastupničkim domovima entitetskih skupština i na državnom nivou, osim u domovima naroda”, kazao je Bunoza, ne navodeći Predsjedništvo BiH.
Valja naglasiti da se u Predsjedništvu ne štiti vitalni interes konstitutivnih naroda, već, kako kažu članovi 10. i 42. Poslovnika o radu tog organa vlasti, “član Predsjedništva koji nije suglasan može je [odluku] proglasiti destruktivnom za vitalni entitetski interes, odnosno za teritorij s kojega je izabran”. Za razliku od Predsjedništva, u Domu naroda BiH odluke mogu biti proglašene destruktivnim po vitalni nacionalni interes, piše portal Odgovor.ba.
Argumentacija HDZ-a kojom dovodi u pitanje trenutni način izbora članova Predsjedništva, pozivajući se na Ustav BiH, već ranije je odbačena odlukom Suda BiH u slučaju U5/98.
U paragrafu 65. te odluke Ustavni sud kaže: “Striktna identifikacija teritorije i određenih etnički definisanih članova institucija Bosne i Hercegovine, s ciljem predstavljanja određenih konstitutivnih naroda, nije čak ni usklađena s pravilima o kompoziciji Predsjedništva BiH, kako su naznačena u članu 5, paragraf 1.”
Zatim Ustavni sud podsjeća na odredbe Ustava: “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno s teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske”.
“Ne smije se zaboraviti da Srbin – član Predsjedništva BiH, naprimjer, nije izabran samo glasovima glasača koji su u etničkom smislu Srbi, već glasovima svih građana Republike Srpske bez određene etničke pripadnosti. On, dakle, ne predstavlja Republiku Srpsku kao entitet, niti srpski narod, već sve građane Republike Srpske kao izborne jedinice. Isto važi i za Bošnjaka i Hrvata kao članove koji su izabrani iz Federacije”, zaključuje Ustavni sud BiH, piše portal Odgovor.ba.
”Ja se zalažem da mi provedemo sve odluke Evropskog suda i sve odluke Ustavnog suda BiH”, kazao je Bunoza.
S obzirom na presudu Evropskog suda u slučaju Kovačević, kao i odluku Ustavnog suda u slučaju U5/98, ostaje pitanje na kojem pravnom osnovu HDZ može dovoditi u pitanje način izbora članova Predsjedništva
