DETALJI KRIVČNE PRIJAVE PROTIV PAŠIĆA: Kako su Milanko Kajganić i Vedrana Mijović spašavali Dodika i ostale

Nakon što je objavljena informacija da je Džermin Pašić, zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva BiH i rukovodilac Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju podnio krivičnu prijavu protiv Milanka Kajganića, glavnog tužioca BiH i tužiteljice Vedrane Mijović, Raport objavljuje kompletnu krivičnu prijavu protiv Kajganića i Mijović.

 
Iz prijave koja je otišla i na više domaćih i međunarodnih adresa vidljivo je da je Pašić koji je u početku istrage protiv Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića bio na čelu istražnog tima, na koji način su Kajganić i Mijović opstruirali istragu protiv ovog trojca, a u konačnici je i obustavili.

Iako se u javnosti mjesecima špekulisalo ko u pravosuđu štiti Dodika, Viškovića i Stevandića, kako je opstruirana istraga, zašto nisu uhapšeni kada su se uprkos potjernici ušetali i išetali iz najviših pravosudnih institucija BiH, sada pašićeva prijava otkriva čitav tok događaja i što je veoma važno, ova prijava sadrži pobrojane akte koji pojašnjavaju hronologiju događaja.

 Kako su Kajganić i Mijović spašavali Dodika i ostale
Tako u uvodu krivične prijave koju je podnio Pašić piše:

 
 ‘Na osnovu člana 213. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, u dužnosti prijavljivanja krivičnog djela, u svojstvu zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, djelo za koje sam saznao kao rukovodilac Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju, prijavljujem:
 
1. Milanko Kajganić – glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine;
 
2. Vedrana Mijović – tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine;
 
Zbog osnova sumnje da su:
 
U vremenskom periodu od 22.01.2025 godine do 03.11.2025 godine, u Bosni i Hercegovini, Milanko Kajganić u svojstvu glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, sa pravima i dužnostima propisanim članom 5. stav (1) Zakona o tužilaštvu Bosne i Hercegovine, članom 35. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine i članom 8. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Vedrana Mijović u svojstvu tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, raspoređena u Posebnom odjelu za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju, pri Odsjeku za terorizam, sa pravima i dužnostima propisanim članom 5. stav (3) Zakona o tužilaštvu Bosne i Hercegovine i članom 35. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, nakon što je formiran krivični predmet broj: T20 0 KTAT 0026514 25, a potom automatskom dodjelom predmeta signiran na postupanje Vedrani Mijović, kojoj je odlukom glavnog tužioca broj: A-34/25 od 24.01.2025.godine pridružen zajednički istražni tim, po naredbi o sprovođenju istrage broj: T20 0 KTT 0026514 25 od 27.02.2025 godine koju je donio zajednički istražni tim tužilaca i naredbi o proširenju istrage od 06.03.2025.godine, protiv Radovana Viškovića, Milorada Dodika i Nenada Stevandića, zbog osnova sumnje da su učinili krivično djelo – Napad na ustavni poredak iz člana 156 stav (1) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, na osnovu koje je po prijedlogu Tužilaštva doneseno Rješenje o određivanju pritvora, Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 2 K 051500 25 Krn od 12.03.2025, zbog postojanja pritvorskih razloga propisanih članom 132. stav (1), tačka a) ZKP BiH, te naredbe o raspisivanju potjernice, kao i Naredba Tužilaštva broj: T200 KTT 0026514 25 od 20.03.2025 izdata policijskim agencijama, da se osumnjičeni imaju lišiti slobode zbog postojanja pritvorskih razloga iz člana 132. stav (1) tačka b) i c) ZKP BiH, kako bi Radovanu Viškoviću, Miloradu Dodiku i Nenadu Stevandiću učinili korist u vidu zaštite od vođenja krivičnog postupka pred Tužilaštvom i Sudom Bosne i Hercegovine, odnosno spriječili postupak utvrđivanje njihove krivične odgovornosti za radnje krivičnog djela, svjesni postojanja stvarnih razloga za obezbjeđenje prisustva osumnjičenih i uspješno vođenje postupka, kao i postojanja dokaza o svršenom krivičnom djelu „Napad na ustavni poredak” i učinjenim radnjama za koja su imenovani bili osumjičeni, po prethodnim međusobnim dogovorima u cilju realizacije opisane namjere, da bi drugoprijavljenu zadržao kao jedinog tužioca u predmetu koji će učestovavati u sprovođenju istrage i donošenju tužilačkih odluka, prvoprijavljeni iskoristio službeni položaj glavnog tužioca i donio odluku broj: A-34/25 od 23.06.2025.godine kojom su stavljene van snage odluke o formiranju tužilačkog tima u nevedenom predmetu, a potom da bi u opisanoj namjeri dogovorili ukidanje pritvora i povlaćenje raspisanih potjernica, prekoračivši granice svojih ovlaštenja, stupili u kontakt sa osumnjičenim i njihovim advokatom, te dana 04.07.2025.godine, a potom i 09.07.2025. godine, suprotno odredbi člana 139 stav (1) ZKP BiH, te Rješenju o određivanju pritvora i raspisanim potjernicama, osumnjičene koji su na njima poznat način pristupili u službene prostorije Tužilaštva, drugoprijavljena ispitala na zapisnik, a potom Sudu podnijela prijedloge za ukidanje mjere pritvora, a da policijski organ nije obavijestila o prisustvu osumnjičenih, zbog čega osumnjičeni nisu lišeni slobode ili zadržani, niti su odmah sprovedeni pred Sud u skladu sa donesenim odlukama, nakon čega je bez prethodnog opoziva Naredbe Tužilaštva od 20.03.2025.godine i obavještavanja policijskih agencija kojima je ista izdata zbog postojanja pritvorskih razloga iz člana 132. stav (1) tačka b) i c), osumnjičenim omogućila izlazak iz službenih prostorija, a da prethodno Sudu nije predložila mjere obezbjeđenja postupka po ovim pritvorskim razlozima, nakon čega su s ciljem stvaranja uslova za donošenje odluke kojom će se obustaviti istraga u ovom predmetu bez interne kontrole propisane Opštim obavezujućim uputstvom o pregledu i kontroli tužilačkih odluka broj: A-448/24, koja obuhvata kontrolu formalnih i suštinskih razloga za njeno donošenje od strane rukovodioca Odjela, drugoprijavljena uz saglasnost prvoprijavljenog pozvala, a potom i na zapisnik od 30.09.2025.godine saslušala rukovodioca Odjela, čime su shodno članu 29. tačka d) ZKP BiH i 31. ZKP BiH (postupak za izuzeće) onemogućili istog u vršenju dužnosti nadzora nad radom u navedenom predmetu i kontrole tužilačke odluke, pa je dana 30.10.2025.godine drugoprijavljena uz znanje i saglasnost prvoprijavljenog donijela Naredbu o obustavi istrage protiv osumnjičenih Radovana Viškovića, Milorada Dodika i Nenada Stevandića, a da prethodno nisu izvršili svoje službene dužnosti gonjenja učinilaca krivičnog djela i okončali istragu s dovoljno razjašnjenim stanjem stvari, niti su o donesnoj odluci obavijestili oštećenog (Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine), čime su učinili neefikasnim osiguranje ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine i poštivanja zakonitosti na njenoj teritoriji.
 
Čime bi počinili krivično djelo – Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja iz člana 220. KZBiH.

Ko je sve imao saznanja o organiziranom spašavanju Dodika
Kao zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, koji je shodno odluci glavnog tužioca broj: P-449/24 od 30.09.2024.godine imenovan za jednog od rukovodilaca Posebnog odjela za organizovani, privredni kriminal i korupciju, u posebnom nadzoru nad radom Odsjeka za terorizam, obavljajući poslove i zadatke koji proizilaze iz prava i dužnosti rukovodioca Odjela, saznao sam za radnje koje s osnovom sumnje imaju obilježja opisanog krivičnog djela.’- stoji u Pašićevoj prijavi.
 
Dalje, Pašić kao osnov sumnje da je krivično djelo učinjeno na opisan način, kao tragovi i dokazi koje je potrebno sačuvati, navodi da proizilaze iz, više dokumanata i spisa Tužilaštva BiH čije je on brojeve precizno naveo.

 
Među tim dokumentima su i Odluka glavnog tužioca o formiranju tužilačkog tima od 24.01.2025.godine, Odluka o formiranju zajedničkog tužilačkog tima od 11.03.2025.godine
 
Odluka o izmjeni Odluke o formiranju zajedničkog tužilačkog tima od 26.03.2025.godine, zatim Prijedlog za smanjenje broja tužilaca u tužilačkom timu od 07.05.2025.godine, a Pašić se poziva i na Odluku glavnog tužioca od  23.06.2025.godine, kojom se stavlja van snage odluka o formiranju tužilačkog tima;
 
Također, Pašić između ostalog ukazuje i na e-mail korespodenciju rukovodioca Odjela i glavnog tužioca u periodu od januara 2025.godine do septembra 2025 godine, te  e-mail od 27.01.2025.godine, izjašnjenje rukovodioca Odjela na Kolegiju kabineta glavnog tužioca održanog 27.01.2025.godine.

 
Posebno je zanimljivo to što Pašić ukazuje i na Posebno uputstvo rukovodioca Odjela za vođenje postupka  od 03.07.2025.godine koji se odnosi na predmet protiv Dodika, Viškovića i Stevandića.

To pokazuje da je dan prije misterioznog dolaska Milorada Dodika u Tužilaštvo BiH sačinjeno posebno uputstvo za vođenje postupka!

Pašić se dalje poziva na ‘ Snimak nadzornih kamera Suda BiH i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, od 04.07. i 09.07.2025.godine, te evidencije ulaska u kompleks pravosudnih institucija’.

 
Datumi na koje Pašić ukazuje u vezi s ovim snimcima podudaraju se s dolaskom Dodika, Viškovića I Stevandića pod privilegiranim okolnostima u tužilaštvo BiH I Sud BiH.

Jer, podsjećamo, pod posebnim uvjetima i faktički uz VIP tretman u najviše pravosdune institucije iako su bili osumnjičeni za krivično djelo udar na  ustavni poredak,  Dodik je u državne pravosudne institucije dolazio 4. jula, a Višković i Stevandić 9. jula.

 
Iz prijave tužioca Pašića vidi se da je on pozivan kao svjedok u ovom predmetu.
 
U konačnici Pašić se poziva i  na dokument ,odnosno Naredbu o obustavi istrage od 30.10.2025.godine,

Dalje, Pašić navodi da osim njega saznanja o opisanim radnjama imaju i članovi zajedničkog istražnog tima koji je postupao u predmetu protiv Dodika I ostalih na okolnosti uslova pod kojima je tim funkcionisao, donošenja odluka i rezultata istrage.

 
Zatim, policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu, na okolnosti realizacije naredbi Suda i Tužilaštva BiH, kao i službenici Sudske policije, koji su dana 04.07. i 09.07.2025.godine obavljali poslove i zadatke, na okolnost dolaska osumnjičenih i advokata, te njihovog izlaska iz kompleksa pravosudnih institucija.
 
Pašić, navodi da su saznanja imali i sudija za prethodni postupak Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv Dodika, na okolnost realizacije naredbi Suda i sprovođenja osumnjičenih pred Sud, dostavljanja prijedloga Tužilašva za ukidanje mjere pritvora, načina dolaska osumnjičenih i advokata na ročišta od 04.07. i 09.07.2025.godine, te druga lica koja su u okviru svojih službenih radnji postupala u navedenom i povezanim predmetima.

Obaveza jednakog tretmana građana pred zakonom
Pašić je u obrazloženju krivične prijave kojeg Raport objavljuje u cijelosti, naveo:
 
‘Izvršavanje zakonske obaveze prijavljivanja saznanja koja s osnovom sumnje upućuju na učinjenje krivičnog djela, dobija poseban značaj ukoliko se radi o radnjama nosiocilaca pravosudne funkcije.
 
Preduslov za vladavinu prava jeste nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, sa individualnog i institucionalnog aspekta. Nepristrasnost se odnosi ne samo na odluku, nego i postupak njenog donošenja.

 
Stoga, svaka sumnja u nezavisnost i nepristrasnost, u zadovoljenju ovih temeljnih standarda mora biti preispitana, čime se jača povjerenje javnosti Bosne i Hercegovine u integritet pravosudnog sistema.

Tužilac je dužan osigurati jednak tretman učesnika u postupku čime osigurava jednakopravnost građana pred zakonom.
 
Temeljni standardi postupanja i ponašanja tužilaca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, trebalo bi da zadovolje svrhu njegovog postojanja, shodno Zakonu o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, članu 1. (Osnivanje), koji glasi:
 
„Da bi se osiguralo efikasno ostvarivanje nadležnosti države Bosne i Hercegovine i poštivanje ljudskih prava i zakonitosti na njenoj teritoriji, ovim zakonom osniva se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine”.
 
Dostavlja se na znanje:
 
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, Ured disciplinskog tužioca,Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine
 
Delegacija Evropske unije u BiH Ured specijalnog predstavnika, OHR-Ured visokog predstavnika, Misija OSCE-a u BiH’ -navodi se na kraju krivične  prijave Džermina Pašića, zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine protiv Milanka Kajganića, glavnog tužioca Tužilaštva BiH i državne tužiteljice Vedrane Mijović.