IŠERIĆ ODBRUSIO LJUBIĆU: “Put Bosne i Hercegovine ka EU vodi preko unitarne države, BEZ ENTITETA!”
Pravni ekspert Enver Išerić, odgovorio je na poruke predsjednika Glavnog vijeća udruženja HNS Bože Ljubića “da put BiH u EU vodi preko trećeg entiteta i Zagreba”.
“Gospodine Ljubiću, put Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju ne vodi preko trećeg entiteta već preko ukidanja entiteta. Da svojim djelovanjem i dugogodišnjim paktom sa Dodikom, rušiteljem države Bosne i Hercegovine, niste pokazali koliko vam nije stalo do jedinstvene i suverene države Bosne i Hercegovine, neki Bošnjaci bi, koliko su do sada bili naivni, možda i pristali na te zahtjeve. Ali pošto ste razotkrili svu rušilačku raskoš i pošto su se Bošnjaci probudili i pošto ih je naivnost napustila, od trećeg entiteta nema ništa”, poručio je Išerić.
U reagovanju dodaje: “Blokirate rad državnih institucija suprotno Ustavu i zakonima države. Zato put Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju vodi, ne sa trećim entitetom, već sa Bosnom i Hercegovinom bez entiteta i jednakim pravima za sve građane. A ta konstitutivnost, na koji se pozivate, ne znaći da ta tri naroda imaju neka posebna prava u odnosu na ostale građane”.
“Radi poduke preporučujem gospodinu Ljubiću da prouči presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj 55/98 iz 2000. godine u kojoj je na vrlo jasan način definiran pojam konstitutivnosti i u našim svakodnevnim komunikacijama i raspravama ga na takav način trebamo i shvatati i tumačiti. Tako Ustavni sud u tački 53. spomenute presude navodi: ‘Gledano u vezi sa članom I Ustava, tekst Ustava BiH stoga jasno razlikuje konstitutivne narode od nacionalnih manjina, sa namjerom afirmacije kontinuiteta Bosne i Hercegovine kao demokratske multinacionalne države, koju, inače, strane nisu osporile.’
Ili u tački 59. Odluke Ustavni sud navodi ‘Čak ako su konstitutivni narodi u stvarnosti u većinskom ili manjinskom položaju u entitetima, izričito priznanje Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda u Ustavu BiH može samo značiti da nijedan od njih nije ustavno priznat kao većina, tj. drugim riječima, da oni uživaju jednakost kao grupe.’ Znači, termin ‘konstitutivni narodi’ u Ustavu BiH je upotrijebljen da bi napravio razliku između tri većinska naroda u Bosni i Hercegovini i nacionalnih manjina i da bi naglasio uživanje jednakosti kao grupe na području cijele Bosne i Hercegovine i da ta ‘kolektivna jednakost’ nameće obavezu entitetima da ne diskriminiraju, u prvom redu, one konstitutivne narode koji su, u stvarnosti, u manjinskom položaju u odgovarajućem entitetu”, odgovara Išerić.
Zaključuje: “Ustavni sud također ističe (tačka 60) ‘In conclusio, ustavni princip kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda, koji proizilazi iz označavanja Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda, zabranjuje bilo kakve posebne privilegije za jedan ili dva od tih naroda, svaku dominaciju u strukturama vlasti i svaku etničku homogenizaciju putem segregacije zasnovane na teritorijalnom razdvajanju'”.
