‘OSJETILI SMO IZDAJU’: Šaćirbegović otkriva ko je u Dejtonu crtao karte i radio za lične interese (VIDEO)
Bivši ambasador pri UN-u i ministar vanjskih poslova BiH Muhamed Šaćirbegović za emisiju “7Plus” televizije Hayat govorio je o događajima u Dejtonu, ali i poslije.
Dejtonski mirovni sporazum parafiran je na današnji dan, 21. novembra 1995. godine, u Dejtonu, a potpisan je tri sedmice kasnije u Parizu. Skrojen nam je ustavno-pravni okvir i, ono najvažnije, zaustavljeno je krvoproliće. Trideset godina nakon, predmet je brojnih rasprava i polemika.
Šaćirbegović: “U Dejtonu smo osjetili izdaju, a ne viziju buduće BiH. Prisjećam se da smo imali veći optimizam kad smo ušli u Dejton, nego kad smo izašli. Osjećali smo da su mnoge vrijednosti bile izdate. Ono što je bilo najključnije jeste da je rat završen, ali i dalje se vidi da se građani BiH bore kako će ta država nastaviti dalje, u smislu da bude pravi dio i partner u euroatlantskoj zajednici.”
Ko je crtao karte i ko koči put BiH?
“Ono što nisam često govorio jeste da sam ostao u Dejtonu dva dana iza toga, i ostao sam sa jednim gospodinom koji je bio ekspert na mapama, kartama. Nikome nije stalo da se crtaju karte, kako treba da Federacija BiH i RS izgledaju. Ja, koji sam bio najmanje upoznat sa situacijom na terenu, imao sam taj zadatak. Jedino što sam mogao da pomislim jeste da nije bilo važno koliko je veća FBiH, nego koliko je manja RS. Bila je jedna nejasna situacija kad se radi o RS. Nismo znali kako će se razvijati. Mnoge se stvari nisu razvijale kako treba. Linije između dva entiteta sve manje i manje znače, iako se mogu drugačije poštovati narodi i pojedinci u BiH.”
Dodaje da je želio da u Dejtonu usvoje koncept Federalnog distrikta za Sarajevo, kao što je na kraju došlo za Brčko.
“Nije bilo važno šta pripada FBiH, već šta može da se zove slobodno. Po meni nije dosta i dalje slobodno. Nema elemente koje bi trebalo, ne samo da pripadaju BiH, nego i euroatlantskoj zajednici. Ako vidimo šta koči put prema EU i NATO-u, to jeste ono u RS-u, u smislu lidera. To koči put i građanima koji žive u RS-u”, kaže Šaćirbegović.
BiH je bila prva Ukrajina
Dodaje da mu je najteže misliti o onima koji nisu preživjeli do Dejtona.
“Sjećam se i danas da je zadnja žrtva došla čak iza Dejtona. Granata je pala na tramvaj. Neki su poginuli za ništa, a mnogi su poginuli da sačuvaju BiH. Kako će se odgovoriti na to pitanje jesu li poginuli za nešto ili za ništa, još nije odlučeno. Važno je da dolaze nove generacije koje mogu nastaviti put naprijed. Najvažnije je što je rat završio, a već u Dejtonu mi je bilo jasno da ljudi koji su pregovarali u ime EU i Amerike nisu baš imali niti Američke, ni evropske, ni bosanskohercegovačke interese. Radili su često na ličnom planu. Neko da bi dobio Nobelovu nagradu, ili obnovio političke ambicije. Vidi se da su ambicije BiH 30 godina kasnije i dalje skromne. Dejton – Pariz je već vidio kao put kraju, ulazak BiH u EU, i euroatlantske institucije”, smatra on.
On podsjeća da su garanti mirovnog sporazuma Evropa i SAD, a čak možemo uključiti i UN, koji su trebali usvojiti Dejtonski mirovni sporazum.
“Potpisnici su susjedne države, u to vrijeme su bile Srbija, Crna Gora i Hrvatska. Sada oni sebi daju za pravo da mogu diktirati kako Dejton ide. Oni moraju ispuniti svoje i ne kršiti suverenitet Bosni i Hercegovini. S druge strane, i ja nisam bio protiv toga, da naša zemlja ima specijalne odnose sa susjedima, ali ti specijalni odnosi trebaju biti na nivou države. I za kraj ne bih želio vidjeti samo BiH u Evropskoj uniji, nego i Srbiju. Tad sam spomenuo da možemo imati onu istu Jugoslaviju, ali da svi njeni dijelovi budu dio Evropske zajednice. To bi bio najbolji rezultat. I na kraju, što je dobro za BiH, treba biti dobro za Srbiju, i u drugom pravcu. Međutim, Beograd se nekad ne okreće prema Evropi, nego prema Kremlju. Vidimo šta to znači kad se radi o pitanju Ukrajine. Tvrdim da je BiH bila prva Ukrajina. Kad vidimo Putinov plan, htio je stvoriti nešto slično Dejtonu, gdje bi imao mogućnost da se miješa u pitanja Ukrajine”, pojašnjava on za Hayat.
