DAVOR TRLIN, PROFESOR USTAVNOG PRAVA: Postupci vlasti RS-a su visoko opasni za stabilnost BiH, ali pazite šta je učinio ministar unutrašnjih poslova…

proslavi krsne slave MUP-a Republike Srpske širom tog bh. entiteta, uz prisustvo političko-policijske vrhuške RS-a.

Davor Trlin, profesor ustavnog prava, komentirao je za „Slobodnu Bosnu“ najnovija kršenjima Ustava Bosne i Hercegovine od strane vlasti u bh. entitetu Republika Srpska.

Je li BiH sekularna država po Ustavu?

-Bosna i Hercegovina nije eksplicitno definirana kao “sekularna država” u tekstu Ustava iz 1995. godine (Aneks 4 Dejtonskog sporazuma), ali taj princip proizlazi iz određenih odredbi Ustava i tumačenja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je više puta potvrdio da je BiH sekularna država, gdje je religija strogo odvojena od državnih institucija i javnog života. Član I(2) Ustava određuje da je Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcioniše na principu vladavine prava, gdje se onda trebaju pogledati i alineje preambule ustava koja prema Ustavnom sudu BiH proizvodi normativne efekte (odluka U 5/98), s naglaskom na ljudsko dostojanstvo, slobodu i jednakost (uključujući slobodu vjere i uvjerenja iz Člana II(3)). Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini eksplicitno zabranjuje diskriminaciju na vjerskoj osnovi i osigurava neutralnost države prema religijama.

Dakle, Ustav BiH i ustavi njenih entiteta ne propisuju izričito princip sekularne države, ovaj je princip sadržan u članu 14 Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica, koji u stavu 1 navedenog člana ustanovljava zabranu državne religije. Prema članu 8, stav 1 ovog zakona, vjerske zajednice imaju svojstvo pravnog lica, one takođe imaju unutrašnju autonomiju primjene svojih vjerskih normi, što prema članu 11, stav 1 istog zakona “nema nikakvih građansko-pravnih učinaka„.

U više slučajeva (npr. AP-3947-12), Sud je naglasio da javne institucije ne smiju favorizirati nijednu religiju, jer bi to kršilo princip jednakosti i sekularnosti. U entitetima, poput RS, situacija je složenija: Ustav RS jamči da su vjerske zajednice jednake pred zakonom (međutim praksa pokazuje da entiteske vlasti interpretiraju ove odredbe široko, dovodeći do miješanja religije i države), ali u stavu 3. člana 28. izdvaja srpsku pravoslavnu crkvu.

Srpska pravoslavna crkva imala je status državne religije, prema prvobitnom tekstu Ustava RS. Nakon odluke Ustavnog suda BiH, U-5/98, od 2000. godine, kojom je, između ostalih, proglašen neustavnim stav 4 člana 28 Ustava Republike Srpske, koji je Srpskoj pravoslavnoj crkvi davao karakter državne religije, neustavni stav je brisan, tako da Srpska pravoslavna crkva nema izričit karakter državne religije.

Krši li proslava Krsne slave u MUP-u RS Ustav?

-Da, takve manifestacije u javnim ustanovama i državnim institucijama – posebno ako uključuju službene ceremonije, polaganje vijenaca od strane političara i korištenje državnih resursa – mogu predstavljati kršenje ustavnih principa sekularnosti i neutralnosti države. Krsna slava (Sveti Arhanđel Mihail) je duboko ukorijenjena srpsko-pravoslavna tradicija, a njena proslava u MUP-u (kao entitetskoj policijskoj strukturi) implicira državnu podršku jednoj religiji. To krši Član II(3) Ustava, koji štiti slobodu vjere, ali zabranjuje privilegiranje.

Političari (npr. ministar unutrašnjih poslova RS) koriste ove događaje za mobilizaciju birača, što dodatno naglašava političku dimenziju i krši princip vladavine prava. Slične prakse (npr. obredi u javnim preduzećima) već su kritizirane kao anti-sekularne, a Ustavni sud je u prošlosti poništavao slične akte ako su dovodili do diskriminacije. Međutim, nije svaka proslava automatski neustavna – ako je ograničena na privatne inicijative zaposlenika (bez službenog učešća), mogla bi biti dopustiva. U ovom slučaju, službena organizacija (s vijencima i svečanošću) prelazi granicu. U konkretnom slučaju trebam podsjetiti da Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske sadrži odredbu člana 36. stav 3. koja glasi: “Policijski službenik ne smije javno ispoljavati politička uvjerenja i dok je na dužnosti ne smije javno ispoljavati vjerska uvjerenja.”

Ovlaštena lica mogu podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH (Član VI 3. b Ustava) ili entitetskom Ustavnom sudu RS. Ako se dokaže kršenje, može doći do poništenja odluke o proslavi, zabrane budućih manifestacija ili čak odgovornosti službenika (npr. preko propisa o disciplinskoj odgovornosti javnih službenika). Redovni sudovi ali i organi uprave takođe mogu raspravljati ovo, na osnovu eventualnih tužbi iz Zakona o zabrani diskriminacije BiH.

Može se desiti i međunarodni pritisak , npr. slične kritike proslava nisu dovele do konkretnih sankcija, ali su postale podlaga za izvještaje Evropske unije o napretku (EU traži jačanje sekularnosti za pristupanje. Ako se kršenje ponavlja, može dovesti do međunarodnih postupaka na osnovu apelacija pred Evropskim sudom za ljudska prava, ali individualne reperkusije su ograničene – rjeđe nego u stabilnijim demokratijama.

Koliko su opasni ovakvi postupci vlasti u BiH?

-Ovi postupci su visoko opasni za stabilnost i koheziju BiH, posebno u multietničkom i multireligijskom kontekstu. U RS, gdje su Srbi većina, proslave poput ove pojačavaju osjećaj privilegije srpske pravoslavne zajednice, što diskriminira muslimane, Hrvate i druge (npr. u Federaciji BiH slične prakse postoje, ali manje institucionalizirane). To krši Daytonski princip nediskriminacije(Član II. 4 Ustava). Povećavaju polarizaciju, podstičući nacionalizam i smanjujući povjerenje u institucije. U 2025. godini, s rastućim separatističkim tendencijama u RS, ovo može eskalirati u šire sukobe, kao što smo vidjeli u prošlosti (npr. bojkoti institucija). Ugrožavaju EU integracije (BiH kandidatura zahtijeva sekularizam) i ekonomsku stabilnost, jer strani investitori izbjegavaju nestabilna okruženja. Prema izvještajima, takve prakse doprinose “gubitku sekularizma” u BiH.