Sve oči javnosti uprte su u ključno pitanje, šta će biti s BHRT-om i hoće li političke struje u ovoj zemlji dopustiti njegovo gašenje. Ako BiH želi prosperitet, važno je znati da u svakoj modernoj državi, Javni servis je stub oko kojeg se gradi povjerenje u javnu riječ, a u složenoj zemlji kao što je BiH, taj stub je nezamjenjiv.
Za građane naše zemlje, BHRT nije samo kanal na daljinskom upravljaču, nego ozbiljna platforma koja im daje glas. U emisijama otvorenog tipa, dokumentarnim serijalima, sportskim prijenosima i specijalnim programima, građani nalaze ono što komercijalni mediji rijetko kada nude.
Bez obzira na uvjete i neizvjesnost s kakvima rade, vrijedni novinari su stalno na terenu, neumorno donose točne i provjerene informacije.
“Ovdje je jedna tako ozbiljna organizacija, tako rade, tako su posvećeni. Tako da ako neko ima dilemu treba li financirati BHRT, ne bi trebali imati. Vro ozbiljno, posvećeno. I da kažem, nije me niko na ovo nagovorio. Kao da smo na stadionu”, istakao je odvjetnik Vlado Adamović tokom gostovanja na BHRT-u.
“Kada smo primljeni u Vijeće Evrope bila su tri zakona koja su morala doživjeti svoje promjene. To je Izborni zakon, Zakon o javnom servisu i Zakon o visokom obrazovanju. Nama su progledali kroz prste i primili su nas u Vijeće Europe. Radi neispunjavanja tih obaveza postprijemnih, mi smo došli u ovu situaciju, u ovu situaciju je došao čitav javni servis”, navodi Vehid Šehić iz Koalicije “Pod lupom”.
Ipak, odnos prema BHRT-u, kada donosioci odluka njegov rad dovode u pitanje , jasan je pokazatelj kako u našoj zemlji funkcionira vladavina prava.
Neću prestati pričati da se taj problem i to pitanje mora riješiti na pravi način, a ne nekim kilavim premoštavanjem. Nego da svakom pripadne onaj dio sredstava iz pretplate koji mu pripada. Pogotovo se ne slažem s tim da sada svim građanima u Federaciji treba dizati pretplatu, ne pitajući one druge zašto nisu uplatili sredstva i gdje su ta sredstva”, kaže ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
Gotovo da nitko tko upravlja javnim novcem na razini države nije svjestan što bi značilo gašenje BHRT-a.
Naravno da će cijela država biti u blokadi, ako bude crni signal s BHRT-a. Koja država neće biti u blokadi. Ako nemamo javni servis, ako nemamo zajednički temelj kulturne istorije ove zemlje, šta onda neće biti u blokadi? Neće biti blokade, jer onda nema države. Ova kuća, ovi ljudi, vaši gledaoci nisu zaslužili ovakav tretman”, naglašava Dino Mustafić, bh. filmski i pozorišni reditelj.
Opstanak BHRT-a je pitanje demokratskog kapaciteta države, njenog kulturnog identiteta, medijskog pluralizma i, možda najvažnije, prava građana na pravovremeno, istinito i nepristrasno novinarstvo.
