Smanjenje prihoda od dividendi i učešća u kapitalu drugih lica (govori o neefikasnosti naših javnih preduzeća s obzirom na ogroman kapital kojim raspolažu.
Igra brojki ili kako Vlada Republike Srpske obmanjuje svoje građane, napisala je ovo Mirjana Orašanin, poslanica SDS-a u NSRS.
Njenu objavu prenosimo u cijelosti:
“Osnovne karakteristike drugog Rebalansa Budžeta Republike Srpske za 2025. godinu:
1. Smanjenje prihoda od indirektnih poreza
2. Smanjenje prihoda od poreza na dobit (usljed niske profitabilnosti, slabe finansijske snage i nekonkurentnosti naših preduzeća na međunarodnom tržištu)
3. Smanjenje prihoda od dividendi i učešća u kapitalu drugih lica (govori o neefikasnosti naših javnih preduzeća s obzirom na ogroman kapital kojim raspolažu)
4. Povećanje prihoda od poreza na dohodak (usljed povećanja minimalne plate od 01.01 2025. I povećanja plata u javnom sektoru)
5. Povećanje doprinosa za socijalno osiguranje (takođe usljed povećanja plata, ali i izmirenja obaveza JZU)
6. Povećanje rashoda (više u odnosu na povećanje prihoda)
7. Povećanje deficita (usljed većih rashoda u odnosu na prihode)
8. Povećanje nelikvidnosti (nemogućnost izmirenja obaveza)
9. Povećanje zaduženosti (za pokriće deficita)
Povećanje minimalne plate i plata u javnom sektoru, sa jedne strane pozitivno se odrazilo na porast prihoda od poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje, uticalo je na porast potrošnje, pa samim tim i na veće prihode od pdv-a i veći BDP kroz povećanu potrošnju.
Sa druge strane, veći troškovi bruto plata negativno su se odrazili na profitabilnost privrede. Dakle, profit privrednih društava se kroz plaćanje većih poreza i doprinosa, ali i drugih troškova, prelio u Budžet Republike Srpske. Veći troškovi doveli su do povećanja cijena roba i usluga i do porasta inflacije.
Porast inflacije pozitivno utiče na povećanje BDP-a, a što je veći BDP to su bolji pokazatelji zaduženosti. Kome ide u prilog nekontrolisani rast cijena, inflacija? Pa upravo Vladi zbog ovih pokazatelja! Što je javni dug veći, tj.što se više zadužujemo, to je preko javne potrošnje veći BDP, pa je učešće javnog duga u BDP-u sve manji.
Dakle, što se više zadužujemo, u uslovima inflacije, sve su nam bolji pokazatelji zaduženosti, i mogućnosti za dodatno zaduživanje su veće, jer su pokazatelji sve bolji.
Kako kaže ministar finansija možemo se komotno zadužiti još 5 milijardi.
Totalni apsurd i politika obmane građana na kojoj ova vlast pliva već godinama”, zaključila je ona.
